NASA je tijekom svoje nedavne misije istraživanja mogućnosti skretanja asteroida koji predstavljaju prijetnju za Zemlju odlomila cijelu hrpu golemih stijena koje bi u budućnosti mogle zaprijetiti ljudima na Marsu, pokazalo je novo istraživanje.
Misija provedena u rujnu 2022. bila je fascinantan uspjeh, međutim nova analiza putanja stijena koje je udar letjelice DART izbacio s asteroida Dimorphos otkrila je da bi neke od njih mogle biti na putu sudara s Marsom.
To trenutno ne predstavlja veliki problem jer na Marsu nema ljudi koje bi stijene promjera između 4 i 7 metara mogle ugroziti. No ako se istraživanja i moguće koloniziranje nastave kako se planira, kada stijene kroz koju tisuću godina padnu na Mars, ondje bi ih već moglo biti.
Prva uspješna promjena smjera asteroida
NASA je na binarni par asteroida Dimorphos i Didymos poslala letjelicu DART koja je udarila u manji Dimorphos. Mjereći promjene njegove orbite, NASA je doznala da imamo mogućnosti skrenuti putanju asteroida koji bi mogli predstavljati opasnost za Zemlju, ako imamo dovoljno vremena za planiranje i izvršenje misije.
Naime, analiza podataka prikupljenih tijekom posljednja dva tjedna misije pokazala je da je prije udara Dimorphosu trebalo 11 sati i 55 minuta da obiđe veći asteroid Didymos, a nakon udara 32 minute manje. DART je nadmašio minimalnu uspješnu promjenu orbite Dimorphosa, koja je bila definirana kao promjena od 73 sekunde ili više. Taj rezultat otvorio je mogućnosti za buduću upotrebu slične tehnologije u zaštiti Zemlje od sudara s asteroidima.
Dimorphos nije čvrsto kameno tijelo
No, problem je u tome što Dimorphos nije čvrsto kameno tijelo. On je zapravo gomila labavo povezanih stijena pa je NASA-ina letjelica, udarivši u njega, u svemir izbacila cijelu hrpu kamenja.
Nakon dovršenja misije znanstvenike je zanimalo što se dogodilo s lansiranim stijenama – kamo su odletjele i gdje će završiti.
Odgovore na to pitanje pokušali su pronaći astronomi Marco Fenucci iz Europske svemirske agencije i Albino Carbognani s Nacionalnog instituta za astrofiziku u radu objavljenom u Monthly Notices of the Royal Astronomical Society.
U svojoj studiji oni su se usredotočili na numeričke simulacije izbacivanja stijena i njihove rezultirajuće putanje kroz sljedećih 20.000 godina. Posebno ih je zanimalo 37 stijena veličine od 4 do 7 metara koje je identificirao svemirski teleskop Hubble.
Njihove analize pokazale su da one neće zaprijetiti Zemlji. Međutim, četiri gromade doći će dovoljno blizu Marsa da bi mogle udariti ravno u njega – dvije za oko 6000 godina, a dvije kroz 15.000 godina.
Pritom treba imati na umu da Mars nije zaštićen gustom atmosferom u kojoj na putu do Zemlje većina stijena izgori i raspadne se. Naime, atmosferski tlak na Marsu je manji od 1% tlaka na Zemlji. Crveni je planet izgubio veći dio svoje atmosfere zbog solarnog vjetra i radijacije jer nema globalno magnetsko polje koje bi ga štitilo od čestica i plazme koje dolaze sa Sunca.
Prema izračunima astronomskog dvojca, četiri stijene s Dimorphosa past će cijele izravno na površinu Marsa i na njemu napraviti kratere promjera od oko 300 metara.
Zbog svoje rijetke atmosfere Mars je prekriven cijelim mnoštvom kratera i svemirskim kamenjem, tako da se u njegovom krajoliku neće ništa drastično promijeniti.
Novo otkriće znanstvenog dvojca ide u prilog njihovom ranijem radu koji je pokazao da su neki meteoriti koji su u prošlosti udarili u Zemlju vjerojatno nastali u sudaru asteroida u okruženju našeg planeta.
Binarni sustav asteroida i mjeseca od krhotina
Didymos (od grčkog naziva za blizance) ima promjer oko 780 metara, a njegov mjesec Dimorphos oko 177 metara.
Smatra se da je Dimorphos nastao kada je Didymos izgubio masu zbog brze rotacije. U njoj je prvo nastao orbitirajući prsten sastavljen od krhotina koji se postupno skupio u hrpu kamenja, koja se danas naziva Dimorphos. Didymos je otkriven 1996., a Dimorphos 2003. Binarni sustav obilazi oko Sunca na udaljenosti koja se kreće između 1 i 2.3 astronomske jedinice (udaljenosti od Sunca do Zemlje). Obilazak traje 770 dana. Minimalna udaljenost između orbite Zemlje i orbite Didymosa trenutno je 0,04 AJ, odnosno oko 6 milijuna km.
***
Novu knjigu Indexovog znanstvenog novinara Nenada Jarića Dauenhauera, koja tematizira najkontroverznije i najzanimljivije teme u znanosti poput klimatskih promjena, pseudoznanosti, pandemije, GMO-a i nuklearki, možete nabaviti ovdje.
Knjiga se sastoji od tekstova našeg novinara objavljenih kroz više godina rada na Indexu.
Objavljuje Index Vijesti u Subota, 5. studenoga 2022.