UKRAJINA je u utorak, drugi dan razornog ruskog raketiranja civilnih meta diljem cijele zemlje, dobila prvi od četiri napredna sustava protuzračne obrane tipa IRIS-T SLM koje joj je Njemačka obećala. Njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht dan ranije je potvrdila da će prvi takav sustav biti isporučen "u roku od par dana".
Očito je da je možda i najveći val raketiranja Ukrajine od početka rata trgnuo vladu kancelara Olafa Scholza, već naveliko poznatu po oklijevanju i zavlačenju s isporukom obećanog oružja toj zemlji.
>> Ukrajina dobila moćan njemački sustav protuzračne obrane
"Ponovljena raketna paljba na Kijev i mnoge druge gradove pokazuje koliko je važno brzo opskrbiti Ukrajinu sustavima protuzračne obrane. Ruski napadi projektilima i dronovima teroriziraju prije svega civilno stanovništvo", rekla je Lambrecht.
Nije se, međutim, osvrnula na po Njemačku neugodnu činjenicu da su njeni suvremeni protuzračni sustavi mogli umanjiti smrt i razaranje koje je Rusija posijala svojim krstarećim i balističkim projektilima i dronovima kamikazama koje je dobila od Irana. Moguće je da je dodatni poticaj Berlinu bio i taj što je u raketnom napadu na Kijev pogođena i poslovna zgrada u kojoj se nalazi ured njemačkog konzulata, koji je na početku rata zatvoren.
Ukrajinske snage tvrde da su protuzračnom obranom oborile 43 od 84 projektila te 13 od 24 bespilotne letjelice u ponedjeljak, a 20 od 28 projektila i gotovo sve bespilotne letjelice u utorak. Unatoč tome, samo u napadima u ponedjeljak poginulo je najmanje 20 ljudi. Osim toga, kako je ministar energetike Herman Haluščenko otkrio za CNN, u napadima je uništeno oko 30% nacionalne energetske infrastrukture.
Njemački IRIS-T mogli su zaštititi Kijev da su poslani na vrijeme
Ipak, izvjesno je da bi ta stopa bila još viša da je na raspolaganju imala zapadne, pa tako i njemačke protuzračne sustave. Njemački IRIS-T, inače, može oboriti projektile na visini do 20 kilometara i udaljenosti do čak 40 kilometara, a kancelar Scholz je u lipnju, kad je obećao poslati ovo obrambeno oružje, ustvrdio da samo jedan takav sustav omogućuje zaštitu "čitavog velikog grada od ruskih zračnih napada".
Ukrajinci će tako moći zaštititi jedan grad, ali to neće biti dovoljno. Što s druga tri obećana sustava? Njih će dobiti tek iduće godine, priznala je ministrica Lambrecht.
Ipak, ukrajinski ministar obrane izrazio je zahvalnost bez zadrške u objavi na Twitteru i konstatirao da je "nova era obrane počela u Ukrajini" i da postoji moralni imperativ da zaštite nebo nad Ukrajinom kako bi spasili svoj narod.
Osim Njemačkoj, zahvalio se i SAD-u koji je ovaj tjedan obećao ubrzati slanje dvaju vlastitih naprednih sustava protuzračne obrane tipa NASAMS (National Advanced Surface-to-Air Missile Systems) njegovoj zemlji.
Doduše, i ti su sustavi mogli već biti isporučeni da je bilo dovoljno političke volje u Washingtonu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij se krajem rujna zahvalio SAD-u na slanju ovog sustava, no Pentagon je naknadno objasnio da ih tek treba poslati. Glasnogovornik Pentagona John Kirby sad je priopćio da će, uz ova dva, još šest takvih sustava biti isporučeno naknadno.
Scholz je pak danas dao do znanja da će novi paket vojne pomoći Ukrajini uključivati "teško naoružanje, moderne sustave protuzračne obrane i tenkove" - dakle, one vrste oružja koje je njegova vlada dosad uglavnom oklijevala poslati. Iznimka su 24 oklopna vozila s protuzračnim topovima Gepard, koji ipak imaju daleko kraći domet od IRIS-a (oko 5.5 kilometara).
"Apstraktnih strahovi i izlike" iz Njemačke
Zbog toga su Zelenskij i njegovi dužnosnici nerijetko kritizirali Berlin pa je tako ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba u rujnu prozvao njemačku vladu za korištenje "apstraktnih strahova i izlika bez racionalnih argumenata" za ignoriranje ukrajinskih molbi.
Najjasniji signal nevoljkosti Berlina da snažnije pomogne Ukrajini da porazi agresora došao je krajem prošlog mjeseca kad je Bundestag većinom od 476 prema 179 glasova odbio prijedlog da se “trenutačno i zamjetno poveća njemačka potpora u smislu količine i kvalitete” naoružanja.
>>Njemačka od početka rata ima čudan odnos prema Ukrajini. Što stoji iza toga?
U međuvremenu, ruski napadi dalekometnim projektilima i dronovima nastavili su se i u srijedu, ali i jutros, kad je pogođeno više od 40 gradova i sela. Kao i ranije, pogođeni su dalekovodi, plinovodi i druga infrastruktura, ali i stambene zgrade i kuće, pogotovo u Mikolajivu i Nikopolju.
Mnogi su zaključili da je ovo bila odmazda za osudu ilegalne ruske aneksije četiriju ukrajinskih pokrajina koja je jučer navečer uvjerljivom većinom izglasana u Općoj skupštini UN-a, baš kao što se smatra da je prvi val napada bio odmazda za dizanje u zrak Krimskog mosta.
Američki glavni zapovjednik iznio plan za obranu ukrajinskog neba
Međutim, prema drugim izvještajima, pripreme za operaciju raketiranja Ukrajine počele su danima prije toga. U svakom slučaju, primarni cilj ovih napada je očigledan - što je više moguće onesposobiti ukrajinsku elektroenergetsku mrežu i baciti zemlju, kako je to sročio zamjenik predsjednika ruske Dume Pjotr Tolstoj, "natrag u 18. stoljeće".
>> Rusija razara Ukrajinu dalekometnim raketama. Koliko ih još ima?
U Bruxellesu je u srijedu održan i sastanak Kontaktne skupine za obranu Ukrajine koja se sastoji od članica NATO-a i dvadesetak drugih zemalja. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg tamo je naglasio da je isporuka protuzračne obrane "prioritet".
"Zemlje koje su se okupile danas u Bruxellesu trebaju sudjelovati i pomoći Ukrajini da izgradi i održava integrirani sustav obrane od zračnih i raketnih napada", poručio je načelnik združenog stožera američke vojske Mark Milley, naglašavajući da "puno zemalja koje su prisutne danas na sastanku imaju cijeli niz sustava protuzračne obrane".
Prema planu za obranu ukrajinskog neba koji je izložio Milley, SAD predlaže da se različiti sustavi protuzračne obrane koje imaju različite zemlje, uključujući Izrael i Njemačka, daju Ukrajini, a potom ti sustavi mogu biti korišteni zajedno kako bi zaštitili ukrajinski zračni prostor.
Britanija i Francuska također šalju protuzračne sustave i projektile
Velika Britanija je obećala Ukrajini poslati napredne protuzračne projektile AMRAAM koji se obično ispaljuju iz zraka, ali ih je moguće lansirati i iz američkog NASAMS-a, kao i stotine drugih projektila protuzračne obrane i bespilotnih letjelica, i to već u sljedećih nekoliko tjedana.
I Francuska će u istom roku poslati Ukrajini svoje protuzračne i radarske sustave, obećao je predsjednik Emmanuel Macron u razgovoru za televiziju France 2. Nije precizirao o kojem tipu se radi, ali upućeni izvori kažu da je riječ o protuzračnom sustavu kratkog dometa Crotale.
I skupina ekonomski najjačih zemalja svijeta G7, od kojih su sve osim Japana istovremeno i članice NATO-a, na jučerašnjem je sastanku objavila da će nastaviti pomagati Ukrajini dokle god bude trebalo.
Nije tajna, međutim, da NATO ima problem s vlastitim zalihama oružja i streljiva koje su neke od članica opasno istrošile slanjem vojne pomoći Ukrajini. Europski proizvođači oružja zatražili su od EU pomoć u prilagodbi "mirnodopskih" proizvodnih kapaciteta naglom skoku potražnje.
Stoltenberg je pak izjavio da je NATO pokrenuo dijalog s industrijom i saveznicima o povećanju proizvodnje i obnovi zaliha. I tu bi se mogao kriti barem dio odgovora zašto su zemlje NATO-a toliko odugovlačile sa slanjem prijeko potrebnog protuzračnog oružja Ukrajini.