IAKO ona prava sezona još nije počela, već par vikenda imali smo kaos na autocestama.
Plenković: Članstvo u Schengenu će puno značiti za Hrvatsku kao turističku zemlju
Kako smo pisali prošlog vikenda, gužve su bile na važnijim cestama, prilazima turističkim središtima, pojedinim graničnim prijelazima te trajektnim lukama i pristaništima. Pogotovo su bile prisutne na naplatnim kućicama kad se uđe na autocestu.
Nekome tko stvari tu promatra laički nameće se zaključak kako je slaba korist od Schengena ako gužve nastaju na naplatnim kućicama.
Podsjetimo, Hrvatska je 1. siječnja postala 27. članica schengenskog prostora, tako su se ukinule granične kontrole na kopnenim i graničnim prijelazima, a na proljeće i u zračnim lukama.
I premijer Andrej Plenković je na ceremoniji na graničnom prijelazu Bregana rekao da je Hrvatska ulaskom u Schengen "ostvarila svoje strateške, državne i političke ciljeve".
Članstvo u Schengenu će puno značiti za Hrvatsku kao turističku zemlju, koja je velikim dijelom destinacija u koju turisti dolaze automobilima", rekao je
O značaju Schengena za turizam je govorio i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
"Schengen donosi velike prednosti za naše građane, turizam, gospodarstvo, poduzetnike, prijevoznike i brojne druge dionike, no donosi i veliku odgovornost koju je Republika Hrvatska itekako spremna preuzeti", naveo je on.
Najranije krajem iduće godine dolazi novi sustav
Sve će biti brže kad krene nova naplata cestarina.
Međutim, novi elektronički sustav naplate cestarine bit će u funkciji najranije krajem 2024. godine, najavilo je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture koje je u javno savjetovanje uputilo obrazac prethodne procjene za nacrt prijedloga zakona o naplati cestarine.
>>Objavljeno kada kreće novi sustav naplate cestarine. Promjene su ogromne
"Novi elektronički sustav naplate cestarine temelji se na odabranim tehnologijama (a ne na svim tehnologijama koje su Direktivom 2019/520 i Zakonom o cestama dozvoljene), isključuje mogućnost plaćanja cestarine u gotovini i za sva teretna vozila i motocikle uvodi obvezu korištenja uređaja u vozilu za plaćanje cestarine, a što će omogućiti slobodan prometni tok, bez zaustavljanja vozila zbog naplate cestarine", navodi se u obrascu.
"Sustav će biti beskontaktni, temeljen na kombinaciji dviju suvremenih tehnologija, a naplata bi trebala biti preko novijeg ENC uređaja i automatskog sustava očitanja tablica, dakle u obliku elektroničke vinjete i plaćanja bez zaustavljanja.
Postojeće naplatne postaje bit će uklonjene, više neće biti rampi i velikih gužvi na naplatnim postajama. Tako bi sve trebalo biti brže. Primjerice, ručna naplata cestarine ima kapacitet od oko 200 vozila po satu, a novi sustav omogućuje prolaz i do 3000 vozila", rekao je Butković u intervjuu objavljenom početkom siječnja u Večernjem listu.
Pritom je podsjetio kako je prošle godine ostvaren povijesni rezultat s tri milijarde kuna naplaćene cestarine na autocestama pod upravljanjem Hrvatskih autocesta. Vjeruje i kako će novi sustav naplate privući još više vozača.
Ševrović (Fakultet prometnih znanosti): Dok naplatne ne odu u povijest, ne može se puno toga učiniti
No dok se potpuno ne zamijeni sustav naplatnih kućica, dojam je da se Schengen ne može u cijelosti iskoristiti. Više na ovu temu smo popričali s predstojnikom Zavoda za prometno planiranje Fakulteta prometnih znanosti, Markom Ševrovićem.
Govori da ne bi rekao da ne postoji razlika oko gužvi nakon uvođenje Schengena.
"Ukupno vrijeme putovanja na svim rutama koje uključuju prijelaze prethodnih schengenskih granica značajno je smanjeno. Schengen je nesumnjivo unio novi osjećaj slobode i jednostavnosti kretanja, što svakako pozitivno utječe na mobilnost cijele regije.
Naplatne kućice, same po sebi, predstavljaju mjesta na kojima dolazi do zastoja zbog smanjenja kapaciteta. Mislim da svi već znaju da one uskoro odlaze u povijest. Do tada, na žalost, ne može se puno toga učiniti bez nekih značajnih investicija, koje ne bi bile isplative u tom kratkom vremenu do prelaska na novi sustav naplate cestarine", objasnio je on.
"Značajni su benefiti ulaska u Schengen"
Ističe kako nisu sve naplatne kućice problem.
"Na primjer, naplatna postaja Lučko ima veći kapacitet propuštanja vozila na ulasku na autocestu nego što to ima sama dionica Zagreb - Karlovac. U takvim situacijama imamo scenarij gdje se kolona s autoceste prelijeva na naplatne kućice, što rezultira gužvama i prije njih", objasnio je.
Pitamo ga kakve ćemo točno imati koristi od Schengena dok ne dođe do promjene sustava HAC-a.
"Ulazak Hrvatske u Schengensku zonu nesumnjivo donosi značajne benefite, i to izravno u pogledu povećanja mobilnosti ljudi i dobara. Uklanjanje granica omogućuje slobodniji i neometan protok ljudi i robe, što neizravno ima velik utjecaj na ekonomiju, turizam, trgovinu, kao i na svakodnevni život građana.
No pravi opseg ovih benefita bit će vidljiv tek na kraju godine, kada budemo imali konkretne brojke o ukupno ostvarenim putovanjima. Tek tada možemo napraviti detaljniju analizu i u potpunosti shvatiti kako je ulazak u Schengensku zonu utjecao na mobilnost u Hrvatskoj.
Bez obzira na očekivanu promjenu sustava naplate cestarine, ove koristi su već sada prisutne i promjena sustava naplate će ih samo još više potencirati, a posebno uz dobro osmišljenu tarifnu politiku budućeg sustava naplate cestarine", dodaje.
"Problem gužvi nije ozbiljan koliko se čini"
Sezona ustvari nije ni počela. Pitamo ga na kojim mjestima bi se mogle očekivati najveće gužve?
"S početkom turističke sezone često se postavlja pitanje o potencijalnim gužvama na putevima i to se naizgled percipira kao veliki problem. No kad se stvari stave u pravu perspektivu, može se argumentirati da ovaj 'problem' možda nije toliko ozbiljan koliko se na prvi pogled čini.
Ako razmotrimo scenarij gdje prosječna obitelj na putovanje prema odredištu u jeku turističke sezone provodi dodatnih pet sati na cesti u usporedbi s putovanjem izvan sezone, na prvi pogled to se može činiti kao veliki gubitak vremena.
Međutim, s druge strane, ako se pogleda svakodnevni život i vrijeme koje mnogi od nas provode u prometu na putu do posla, stvari se počinju stavljati u drugačiji kontekst.
Naime, nije neuobičajeno da ljudi svakodnevno provode i do sat ili dva u prometnim zastojima, gužvama u javnom prijevozu ili na putu do posla. To se često prihvaća kao normalan dio života, a taj gubitak vremena tijekom radne godine može se akumulirati u mnogo veći broj sati nego što je to slučaj s tim dodatnim vremenom provedenim na putovanju tijekom turističke sezone.
Stoga, dok su gužve i zastoji na putu tijekom turističke sezone sigurno neugodnost koju bi većina ljudi voljela izbjeći, važno je sagledati to iz šire perspektive. Naša tolerancija prema gubicima vremena u prometu često varira ovisno o kontekstu, a možda bi bilo korisno preispitati zašto se gubici vremena u jednom kontekstu smatraju problematičnima, dok se u drugom smatraju normalnim dijelom svakodnevnog života", objasnio je.
"Treba adresirati i lokalne prometne probleme"
Smatra da je nužno posvetiti veću pozornost lokalnim prometnim problemima, poput onih na relaciji Omiš - Split ili na otoku Krku.
"Dok je, tradicionalno, medijski forsirana fokusiranost na velika prometna čvorišta i zastoje na autocestama razumljiva, često se zanemaruju manje, ali ne manje važne prometne dionice. Na ovim područjima gužve i zastoji mogu imati ozbiljne posljedice na kvalitetu života lokalnog stanovništva, kao i na iskustvo posjetitelja i turista.
Stoga, potrebno je prepoznati, potencirati i rješavati ove lokalne prometne izazove, često specifične pojedinim regijama ili čak gradovima. Na kraju krajeva, očekivano je da će na popularnim međunarodnim pravcima doći do gužvi, posebno tijekom turističke sezone.
Međutim, ako se pravilno adresiraju i lokalni prometni problemi, mogli bismo osigurati bolji protok prometa i manje gužve na svim razinama - od autocesta do lokalnih i gradskih cesta", rekao je.
"Kratkoročno HAC ne može puno"
Što ustvari kratkoročno HAC može učiniti kako bi se osigurala veća propusna moć?
"Pa u stvari kratkoročno ne mogu učiniti puno, bilo kakve velike investicije u izmjene postojećeg sustava naplate u stvari bi sada bila iracionalne i neisplative. S druge strane, konkretno HAC je povukao hrabar potez izmjenom regulacije prometa na prilazu naplatne postaje Lučko.
Novi način raspodjele reda čekanja na čvoru Lučko, prema mojim opažanjima, čini se kao značajno poboljšanje. Sadašnja regulacija, čini se, pridonosi smanjenju vremena čekanja, olakšava protok prometa i pomaže u sprječavanju stvaranja dugih kolona.
Bitno je uvesti koncept dinamičkog upravljanja prometnim tokovima, evo što je to
Dugoročno, u kontekstu autocesta, a posebno nakon uvođenja novog sustava naplate cestarine, bitno je uvesti koncept dinamičkog upravljanja prometnim tokovima, primjenjujući principe i tehnologije inteligentnih transportnih sustava (ITS).
Dinamičko upravljanje prometom predstavlja naprednu strategiju koja se koristi za optimizaciju prometnih tokova na autocestama. Sustav bi omogućavao stvarno-vremensko reagiranje na promjene u prometnim uvjetima, koristeći se mjerenjima parametara prometnog toka (gustoća, brzina, protok).
Na primjer, tijekom perioda s intenzivnim prometom primjenjivala bi se varijabilna ograničenja brzine koja osiguravaju uvjete za ostvarivanje maksimalnih protoka.
Takva bi ograničenja bila postavljana u skladu sa strukturom prometnog toka, a s ciljem osiguravanja stabilnog prometnog toka u rasponu od 75 do 95 km/h jer se pri tim brzinama postiže maksimalni protok (u nekim specifičnim slučajevima i do 110 km/h, kada imamo samo osobna vozila i vozače koji svakodnevno koriste cestu).
Ovo bi rezultiralo smanjenjem pojave takozvanih šok valova, odnosno fantomskih zastoja uz povećanje sigurnosti i smanjenjem prekida prometa radi nesreća zbog naleta na vozilo ispred, a do kojih dolazi zbog velikih skokova u brzinama tijekom vršnog opterećenja.
Primjenom ove strategije, u specifičnim vremenskim uvjetima ili tijekom određenih vremenskih perioda s niskim intenzitetom prometa i na određenim dionicama, moglo bi biti opravdano i postavljanje najviše dopuštene brzine iznad trenutno regulirane", zaključio je za Index Marko Ševrović.