Nema štednje: Iz proračuna na plaće odlazi 25 milijardi kuna, a na subvencije 7,3 milijarde

Foto: Hina

VLADA Tihomira Oreškovića danas je predstavila Smjernice za izradu državnog proračuna prema kojima su ukupni rashodi državnog proračuna za 2016. predviđeni u iznosu od 120,4 milijarde kuna, što je 281,1 milijun kuna manje u odnosu na plan proračuna za 2015. godinu.

"Rashodi koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka smanjuju se za 2,1 milijardu kuna u odnosu na plan 2015. godine. Istovremeno, radi povećanja aktivnosti financiranih iz EU sredstava planira se povećanje rashoda za 994,8 milijuna kuna.
Također, povećanje rashoda u iznosu od 798,0 milijuna kuna planira se radi potpunog uključivanja rashoda financiranih vlastitim i namjenskim prihodima proračunskih korisnika u proračun, budući da dio ovih prihoda (a time i rashoda) nije bio uključen u plan proračuna za 2015. godinu", navodi se u Smjernicama.

Ukupni rashodi za zaposlene u 2016. planiraju se u iznosu od 25,0 milijardi kuna u što je uključeno i povećanje za minuli rad. Ukupni materijalni rashodi planirani su u iznosu od 10,5 milijardi kuna.

Rashodi proračuna (Izvor: MFIN)

Za kamate na dug oko 11 milijardi kuna

Financijski rashodi, koji se uglavnom odnose na kamate po javnom dugu ukupno bi trebali iznositi 11,2 milijarde kuna.

"Porast rashoda za kamate izravna je posljedica porasta ukupnog javnog duga tijekom sedam godina gospodarske krize, kao i preuzimanja dijela javnog duga kroz procese sanacije i restrukturiranja trgovačkih društava u pretežito državnom vlasništvu. Ovaj porast bio bi i veći da u posljednje dvije godine nije došlo do općeg pada kamata na financijskom tržištu, kako u Europi, tako i u SAD-u, što je izravno vidljivo u našim posljednjim izdanjima obveznica", navodi se u dokumentu.

U 2017. godini očekuje se njihovo daljnje povećanje te će iznositi 11,5 milijardi kuna, a u 2018. godini 11,9 milijardi kuna.

Rashodi za subvencije u 2016. godini planiraju se u iznosu od 7,3 milijarde kuna.

"Najveća izdvajanja odnose se na subvencije u poljoprivredi i Hrvatskim željeznicama, kao i na subvencije brodogradnji u skladu s obvezama iz planova restrukturiranja.

Najznačajniji iznos subvencija odnosi se na izravna plaćanja u poljoprivredi, za koje su u 2015. godini isplaćeni godišnji iznos potpore za proizvodnu 2014. godinu i predujam za 2015. godinu.

S obzirom na isplaćeni predujam po osnovi korištenja EU sredstava očekuje se smanjenje ovih rashoda.

Obveze po osnovi restrukturiranja brodogradnje koje dospijevaju u 2016. godini iznose 889,1 milijun kuna. Od navedenog svega 312,6 milijuna kuna odnosi se na dodatke Ugovora o prodaji i prijenosu dionica brodogradilišta. Preostala sredstva potrebno je planirati po osnovi ugovora o faktoringu iz 2014. (152,4 milijuna kuna) i iz 2015. (221,1 milijun kuna) te neispunjenih obveza iz 2013. (56,5 milijuna kuna) i 2015. godine (146,5 milijuna kuna).

Građanima i kućanstvima 45,6 milijardi kuna

Rashodi za pomoći državnog proračuna dane u inozemstvo i unutar opće države u 2016. predviđeni su u iznosu od 12,3 milijarde kuna.

"Unutar ove skupine rashoda planiraju se sredstva za doprinos Republike Hrvatske proračunu Europske unije u čijem financiranju je Republika Hrvatska, kao i sve ostale države članice Europske unije, obvezna sudjelovati. U 2016. godini za navedenu svrhu planirano je 3,5 milijardi kuna.

Osim navedenog, ovi rashodi uključuju naknadu u cijeni goriva za HC d.o.o. koja se isplaćuje temeljem Zakona o cestama po litri naplaćene trošarine na energente (0,80 kn/l)", pojašnjava se u dokumentu.

Naknade građanima i kućanstvima čine i u 2016. godini najznačajniju skupinu rashoda proračuna te se planiraju u iznosu od 45,6 milijardi kuna.

"Ovi rashodi uključuju povećana izdvajanja za mirovine koja su rezultat indeksacije, očekivanog rasta broja korisnika i prenesenog učinka usklađivanja iz prošle godine. Uz navedeno unutar ove skupine rashoda planiraju se i sredstva za novu mjeru populacijske politike oko 7.600 kuna za novorođeno dijete. S druge strane, značajno su smanjena izdvajanja za sanaciju štete od poplava”, navodi se u Smjernicama.

Prihodi proračuna (Izvor: MFIN)

Očekuje se 44 milijarde kuna prihoda od PDV-a

Što se tiče prihoda proračuna, naviše se planira prikupiti od poreza i to 68,9 milijardi kuna, pri čemu se najveći dio odnosi na prihode od poreza na dodanu vrijednost u iznosu od 44,4 milijarde kuna i na prihode od posebnih poreza i trošarina u iznosu od 14 milijardi kuna. 

Prihodi od doprinosa drugi su po važnosti proračunski prihodi, a za nadolazeće srednjoročno razdoblje projicirani su u skladu s očekivanim kretanjima na tržištu rada.
Temeljem navedenog u 2016. godini projicira se 22,1 milijardu kuna prihoda od doprinosa, u 2017. 22,7 milijardi kuna, a 2018. 23,6 milijardi kuna.

Što se tiče EU fondova država ove godine planira prihode od blizu devet milijardi kuna.

“U strukturi ukupnih prihoda u promatranom srednjoročnom razdoblju značajan porast imat će i prihodi od pomoći EU, koji su izravno vezani uz projekte financirane iz fondova EU te izravna plaćanja u poljoprivredi. Naime, od 2014. godine RH su na raspolaganju značajna sredstva u okviru programskog razdoblja EU 2014 – 2020. U skladu s navedenim, ukupni planirani prihodi od pomoći u 2016. iznose 8,8 milijardi kuna", navodi se u dokumentu.