Tisuće kilometara balkanskih rijeka oštećeno je posljednjih godina zbog razvoja hidroelektrana, brana i vađenja sedimenata, što uzrokuje "stalnu eroziju" nekih od posljednjih europskih netaknutih vodotoka. Pokazala je to studija koju su danas objavile nevladine organizacije Riverwatch i EuroNatur, piše AFP.
Balkan je dom nekih od najčišćih i najdivljijih rijeka u Europi, koje su ključne za biološku raznolikost kontinenta. Međutim, porast infrastrukturnih projekata sve ih više ugrožava. Posljednjih godina cijela regija bilježi procvat izdašno subvencioniranih malih hidroelektrana. Prema izvješću istih nevladinih organizacija iz 2024. godine, na Balkanu postoji oko 1.800 takvih postrojenja, a u planu je više od 3.000 dodatnih građevinskih projekata.
Novo istraživanje usredotočilo se na "gotovo prirodne" rijeke, vodotoke gdje tok ostaje netaknut ili gotovo netaknut, s prirodnim poplavnim ravnicama. Godine 2012. takve su rijeke činile 30 posto vodotoka u regiji. Do 2025. godine, međutim, taj je udio pao na samo 23 posto, što predstavlja gubitak od gotovo 2.500 kilometara.
Ove rijeke, koje su ključne za očuvanje okoliša, posebno su ugrožene u Albaniji i Bosni. U Bosni se udio netaknutih rijeka smanjio za 23 posto između 2012. i 2025. godine. Albanija je zabilježila "masovno smanjenje" "gotovo prirodnih riječnih dionica", s pada sa 68 posto u 2012. na samo 40 posto u 2025. godini, navodi se u izvješću.
Ipak, u izvješću je zabilježeno i da je odluka Albanije iz 2023. da rijeku Vjosu, jednu od posljednjih divljih rijeka u Europi, proglasi nacionalnim parkom pomogla blokirati desetke planiranih brana. Diljem regije, zahvaljujući pravnim pobjedama, uspješno je očuvano gotovo 900 kilometara rijeka.