U Hrvatskoj se traži sve više radnika, ali mnogi nezaposleni odbijaju raditi

Ilustracija: Sanjin Strukić/Pixsell

JEDAN od problema Hrvatske je niska stopa radne aktivnosti, a sa samo 65.7 posto onih koji rade, studiraju, traže posao ili su samozaposleni Hrvatska je jedna od najgorih država EU. Za usporedbu, stopa aktivnosti u Njemačkoj i Švedskoj je 77 posto, u Nizozemskoj čak 82 posto. To u suštini znači da Hrvatska ne iskorištava sav ljudski kapital, što ograničava budući ekonomski rast.

Svjetska banka je na konferenciji u Zagrebu predstavila izvješće Važnost ljudskog kapitala za rast Hrvatske: Oslobađanje potencijala za procvat gospodarstva u doba demografskih i tehnoloških promjena u kojem se analizira kako jačanje radne snage i ljudskog kapitala te uklanjanje prepreka zapošljavanju mogu pomoći u oslobađanju hrvatskog gospodarskog potencijala i rješavanju gospodarskih izazova smanjenja i starenja stanovništva.

Bez povećanja radno sposobnog stanovništva hrvatskom će gospodarstvu biti mnogo teže rasti. Starenje također dovodi do većeg udjela stanovništva koje ovisi o sredstvima namijenjenima za skrb i mirovine te stvara pritisak na socijalne usluge i ograničena državna sredstva, navodi se u priopćenju Svjetske banke.

Ima li Hrvatska previše visoko obrazovanih koji ne mogu naći posao?

Nekoliko je mogućih uzroka niske stope aktivnosti. Može se raditi o neusklađenosti potreba tržišta rada, činjenici da poslodavci traže drugačiju razinu obrazovanja od one koja prevladava u nekoj državi.

Hrvatska je zadnjih desetljeća zaista postala obrazovanija nego što je bila 1991., kao i većina država na svijetu. Prema popisu stanovništva iz 2021., 24.1 posto ljudi starijih od 15 godina je završilo visoko obrazovanje, 55.5 srednje obrazovanje, a 20.4 osnovno obrazovanje ili manje od toga.

Još 1991. je bilo samo 9.5 posto ljudi sa završenim visokim obrazovanjem, 36.5 sa srednjim i 54 posto s osnovnim ili nižim. To je prilično velika promjena obrazovne strukture stanovništva i moguće je da se tržište rada nije uspjelo prilagoditi.

Nisko obrazovani imaju veću šansu biti nezaposleni

Ali podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o broju nezaposlenih godinu dana i duže pokazuju da nisu visoko obrazovani ti koji imaju problem s pronalaskom posla. Sasvim suprotno, među onima koji su registrirani na HZZ-u, a nisu radili godinu dana i duže je razmjerno više onih s osnovnim obrazovanjem i manje ih je u odnosu na ukupni udio u stanovništvu nego onih s visokim obrazovanjem.

Od ukupnog broja nezaposlenih godinu dana i više je 33.3 posto njih imalo osnovno obrazovanje ili manje, što je veći udio nego 20.4 posto, koliko ih ima u ukupnom stanovništvu. Visoko obrazovani su činili 11 posto dugotrajno nezaposlenih, manje od njihova udjela od 24.1 posto u ukupnom stanovništvu.

To ukratko znači da problem s pronalaskom posla u Hrvatskoj imaju oni s nižom razinom obrazovanja ili da oni najviše izbjegavaju zaposlenje.

Najviše se nude poslovi niskog obrazovanja, nisko obrazovani ih ne žele prihvatiti

S druge strane, većina poslova koji se nude na tržištu rada ne zahtijeva visoko obrazovanje. Najveći broj nezaposlenih u ožujku ove godine zaposlio se u pružanju smještaja, pripremi i posluživanju hrane (23.4  posto), trgovini na veliko i na malo (13.0 posto), prerađivačkoj industriji (11.5 posto) te građevinarstvu (7.4 posto).

Također, većina nezaposlenih je na prethodnom poslu (prije nego što su postali nezaposleni) radila u djelatnostima koje ne zahtijevaju visoku razinu obrazovanja. Najviše je nezaposlenih prethodno bilo zaposleno u pružanju smještaja, pripremi i posluživanju hrane, prerađivačkoj industriji, trgovini na veliko i na malo, javnoj upravi i obrani te građevinarstvu.

Dakle, poslodavci najviše radnika traže u djelatnostima koje ne zahtijevaju visoko obrazovanje i najviše se ljudi zapošljava u djelatnostima koje ne zahtijevaju visoko obrazovanje.

Novčana pomoć nije razlog odbijanja zaposlenja

Ne može se tvrditi ni da oni koji su nezaposleni godinu i više ostaju prijavljeni na HZZ zbog materijalnih prava. Naime, u ožujku ove godine su 21.603 nezaposlene osobe ili 19.8 posto od ukupnoga broja nezaposlenih koristile novčanu naknadu, i to uglavnom oni koji su nezaposleni manje od godinu dana, što znači da su još u procesu traženja posla, a ne dugotrajno nezaposleni.

Radna aktivnost žena je niska

Osim nisko obrazovanih koji su prezastupljeni među nezaposlenima (veći udio nego u ukupnom stanovništvu), problem imaju i žene koje čine 57.3 posto nezaposlenih. Gledajući dugotrajno nezaposlene, tj. one koji su bez posla godinu dana i više, žena je 22.621, a muškaraca 18.003. Udio žena je 55.7 posto.

Isti problem je vidljiv kod stope aktivnosti. Dok je 69.3 posto muškaraca u dobi između 15 i 64 godine zaposleno, žena je zaposleno samo 62.1 posto. Za usporedbu, u Švedskoj je u toj dobi zaposleno 75.6 posto žena, u Njemačkoj 73.7 posto, u Češkoj 68.2 posto, u Poljskoj 66.7 posto itd.

Nezaposleni se ne žele dodatno školovati, vaučere za obrazovanje HZZ-a najviše koriste zaposleni

Zbog slabog uključivanja navedene dvije skupine - nisko obrazovanih i žena - u tržište rada, Hrvatska ne iskorištava svoj puni ekonomski potencijal. Ekonomskim rječnikom, postoji velika količina neiskorištenog ljudskog kapitala.

U budućnosti će to ograničavati rast BDP-a i zahtijevati veći uvoz stranih radnika. Već bi sada, da je stopa aktivnosti u Hrvatskoj na razini država poput Švedske, bilo dodatnih 300 tisuća ljudi na tržištu rada, puno više nego što godišnje bude stranih radnika.

Nisko obrazovane treba potaknuti na prikupljanje novih vještina da bi se mogli zaposliti, što se može postići relativno lako jer se ne traži prekvalifikacija na veću razinu obrazovanja, samo dodatna vještina, koja se može naučiti na tečajevima.

Takvi programi već postoje, kao što su vaučeri za obrazovanje koje financira EU, ali se slabo koriste. Nezaposlenima HZZ nudi čak da im, uz financiranje programa obrazovanja vaučerom, tijekom trajanja programa daje i novčanu pomoć, naknadu za prijevoz i mirovinsko osiguranje.

Odlični uvjeti, ali je ipak interes nezaposlenih malen. Zapravo je 75 posto korisnika, od oko 10 tisuća zahtjeva do početka ove godine, došlo od zaposlenih koji ih također mogu koristiti.

Svojevoljno nezaposleni?

Nezaposleni i radno neaktivni u Hrvatskoj su, izgleda, nezainteresirani za zaposlenje. Taj zaključak proizlazi iz toga da se na tržištu traže većinom djelatnosti koje ne zahtijevaju visok stupanj obrazovanja, a upravo nisko obrazovani čine velik dio dugotrajno nezaposlenih.

I odbijanje nezaposlenih da sudjeluju u programima koje provodi HZZ, uz prilično dobre uvjete (novčana pomoć tijekom obrazovanja, uplate mirovinskog, naknada troškova), dokaz je zabrinjavajućeg stava nezaposlenih da im se ne isplati raditi.

Implikacije su da će budući ekonomski rast Hrvatske biti manji od potencijalnog zbog neiskorištavanja svih radnih kapaciteta, a to će se pokušati nadoknaditi velikim uvozom radne snage. Da se u Hrvatskoj radi koliko se radi u razvijenim državama EU, masovni uvoz radne snage ne bi bio potreban.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.