Nezaposlenost u eurozoni blago je smanjena u studenom, prvi put u sedam mjeseci, dok je na razini Unije bila stabilna, pokazalo je izvješće europskog statističkog ureda.
U eurozoni se stopa nezaposlenosti, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), spustila u studenom na 6,3 posto i vratila se na razinu iz travnja, izračunali su statističari.
Od proljeća do sredine jeseni iznosila je 6,4 posto.
Na razini Europske unije nije bilo promjena i stopa nezaposlenosti zadržala se u studenom na 6,0 posto.
U studenom 2024. godine iznosila je 6,2 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i 5,8 posto na razini Unije.
Prema procjenama statističara, ukupno je u EU bez posla u studenom bilo 13.225 milijuna građana, uključujući njih 10.937 milijuna u eurozoni.
Bez posla je u pretposljednjem mjesecu 2025. u eurozoni bilo 253 tisuće više građana nego u studenom 2024. i za 416 tisuća više na razini Unije.
Španjolska je i u studenom bilježila najvišu, dvoznamenkastu stopu nezaposlenosti, od 10,4 posto, a pridružila joj se i Finska s 10,1 posto.
Slijedi Švedska s 9,0 posto.
U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom u studenom iznosila 4,6 posto, kao i u listopadu. U prethodna četiri mjeseca iznosila je 4,7 posto.
Bez posla je u Hrvatskoj u studenom bila 81 tisuća građana, dvije tisuće manje nego u listopadu, prema revidiranom podatku. U odnosu na studeni 2024. broj nezaposlenih pao je za sedam tisuća.
Najbliža je Hrvatskoj u studenom po stopi nezaposlenosti bila Mađarska gdje je iznosila 4,4 posto.
Najmanju stopu nezaposlenosti bilježila je i u studenom Malta, od 3,1 posto. Blizu su i Češka i Poljska gdje je iznosila 3,2 posto.
Dvoznamenkasta nezaposlenost mladih
U dobnoj skupini do 25 godina stopa nezaposlenosti u eurozoni iznosila je u studenom 14,6 posto, a u Uniji 15,1 posto.
U listopadu iznosila je 14,8 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i 15,2 posto na razini Unije.
Godišnja usporedba pokazuje pak stabilnu stopu nezaposlenosti u eurozoni i vrijednost manju za 0,1 postotni bod na razini EU-a.
Statističari procjenjuju da je u Uniji u studenom bez posla bilo 2,9 milijuna mladih, od čega njih 2,32 milijuna u eurozoni.
U odnosu na studeni 2024. broj nezaposlenih mladih porastao je za 11 tisuća u eurozoni i za 24 tisuće u EU.
Najvišu stopu nezaposlenosti mladih bilježila je i u studenom Španjolska, od 25,0 posto, a blizu je i Švedska s 24,9 posto.
Granicu od 20 posto ponovno je prekoračila i Finska s 22,6 posto nezaposlenih građana u dobi do 25 godina.
Jednoznamenkaste stope nezaposlenosti među mladima bilježile su u studenom Njemačka, od 6,8 posto, te Nizozemska i Češka, od 9,1, odnosno 9,8 posto, pokazuju Eurostatu dostupni podaci.
Hrvatska, Belgija, Cipar, Rumunjska i Slovenija objavljuju tromjesečne podatke o nezaposlenosti mladih.
U trećem tromjesečju Hrvatska je u toj dobnoj skupini bilježila stopu nezaposlenosti od 17,8 posto, uz 20 tisuća mladih bez posla. U prvom i drugom tromjesečju stopa nezaposlenosti iznosila je 17,9 posto, uz 21 tisuću nezaposlenih građana mlađih od 25 godina, potvrdio je Eurostat revidirane izračune.