Iran je dojavio Rusiji mogućnost velike "terorističke operacije" na njenom tlu uoči nedavnog masakra u koncertnoj dvorani u okolici Moskve, iznose tri izvora upoznata s ovom informacijom.
U najsmrtonosnijem napadu u Rusiji u posljednjih 20 godina naoružani napadači otvorili su vatru iz automatskog oružja na posjetitelje koncerta koji se 22. ožujka održao u Crocus City Hallu, ubivši najmanje 144 osobe. Odgovornost je preuzela militantna skupina Islamska država, prenosi Reuters.
Amerika također upozorila Rusiju
Sjedinjene Američke Države također su unaprijed upozorile Rusiju na mogućnost napada militantnih islamista, ali je Moskva, duboko nepovjerljiva prema namjerama Washingtona, zanemarila te obavještajne podatke.
Međutim, Rusiji je teže odbaciti obavještajne podatke diplomatskog saveznika Irana o napadu koji je pokrenuo pitanja o učinkovitosti ruskih sigurnosnih službi. Moskva i Teheran, oboje pod zapadnim sankcijama, produbili su vojnu i drugu suradnju tijekom dvogodišnjeg rata u Ukrajini.
"U danima prije napada u Rusiji Teheran je s Moskvom podijelio informacije o mogućem velikom terorističkom napadu unutar Rusije, do kojih se došlo tijekom ispitivanja uhićenih u vezi sa smrtonosnim bombaškim napadima u Iranu", rekao je jedan od izvora za Reuters.
Iran je u siječnju uhitio 35 osoba, među njima i zapovjednika ogranka Islamske države sa sjedištem u Afganistanu ISIS-Khorasana (ISIS-K), koji su povezani s bombaškim napadima 3. siječnja u gradu Kermanu u kojima je poginulo gotovo 100 ljudi.
Islamska država preuzela je odgovornost za eksplozije u Iranu, najkrvavije od Islamske revolucije 1979. godine. Američki obavještajni izvori objavili su da je ISIS-K izveo i napade u Iranu 3. siječnja i napad u Moskvi 22. ožujka.
Najzloglasniji ogranak ISIS-a intenzivirao svoje aktivnosti
Islamska država nekoć je držala velike dijelove Iraka i Sirije, nametnuvši vladavinu terora i inspirirajući napade u zapadnim zemljama, ali je teritorijalno uglavnom poražena 2017. godine.
Međutim, jedan od najzloglasnijih ogranaka, ISIS-K, intenzivirao je aktivnost ove organizacije velikim krvoprolićem. ISIS-K, nazvan po starom izrazu za regiju koja je obuhvaćala dijelove Irana, Turkmenistana i Afganistana, pojavio se u istočnom Afganistanu krajem 2014. i brzo stekao reputaciju ekstremne brutalnosti.
Drugi izvor, koji je također tražio anonimnost zbog osjetljivosti pitanja, rekao je da u informacijama koje je Teheran dostavio Moskvi o predstojećem napadu nedostaju detalji u vezi s terminom i točnim ciljem.
"Članovi ISIS-K dobili su upute da se pripreme za značajnu operaciju u Rusiji. Jedan od terorista uhićenih u Iranu rekao je da su neki pripadnici skupine već otputovali u Rusiju", rekao je drugi izvor.
Treći izvor, visoki sigurnosni dužnosnik, rekao je za Reuters: "Budući da je Iran godinama bio žrtva terorističkih napada, iranske su vlasti ispunile svoju obvezu da uzbune Moskvu na temelju informacija dobivenih od uhićenih terorista."
Upitan o Reutersovu izvješću, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u ponedjeljak: "Ne znam ništa o tome."
Iran bez komentara
Iransko ministarstvo vanjskih poslova nije odgovorilo na zahtjev za komentarom ove priče. Bijela kuća nije imala komentara na tu temu.
Izvor upoznat s američkim obavještajnim podacima o predstojećem napadu u Rusiji rekao je da se temelje na presretanju razgovora među militantima ISIS-K.
Osporavajući tvrdnje SAD-a, Rusija je objavila kako vjeruje da je Ukrajina povezana s napadom, bez pružanja dokaza. Kijev je oštro demantirao tu tvrdnju.
U napade u Kermanu i u blizini Moskve uključeni su državljani Tadžikistana. ISIS-K je agresivno regrutirao nove članove među siromašnim građanima bivše sovjetske republike Tadžikistana, kažu sigurnosni stručnjaci.
Žestoka mržnja prema šijitima
Izvori su dodali da je Iran razgovarao o svojim sigurnosnim problemima s Tadžikistanom. Diplomatski izvor u Tadžikistanu potvrdio je da je Teheran nedavno razgovarao s Dušanbeom o povećanom angažmanu etničkih Tadžika u militantnim aktivnostima.
Islamska država gaji žestoku mržnju prema šijitima, iranskoj dominantnoj sekti koja je također meta napada njezinih podružnica u Afganistanu. Fanatična sunitska muslimanska skupina na šijite gleda kao na otpadnike.
Islamska država preuzela je odgovornost za smrtonosni napad 2022. godine na šijitsko svetište u Iranu u kojem je ubijeno 13 ljudi. Teheran je identificirao napadača kao državljanina Tadžikistana.
Ranije akcije za koje je odgovornost preuzela Islamska država uključuju dvostruke bombaške napade 2017. koji su ciljali iranski parlament i grobnicu utemeljitelja Islamske Republike, ajatolaha Ruholaha Homeinija.