Foto: FAH
DRŽAVNO odvjetništvo odbacilo je kaznenu prijavu koju je podnio Grad Split protiv nepoznatog počinitelja zbog zlouporabe položaja i ovlasti u gradskom prijevozniku Prometu i višemilijunske štete nastale zbog neplaćanja kredita za devet autobusa nabavljenih u slovenskog A-Cosmosa. Slučaj je, kao što znamo, završio na sudu i pravomoćno je zaključen na štetu Grada koji Slovencima mora isplatiti 40 milijuna kuna.
U prijavi je navedeno kako su nepoznati članovi uprave Prometa naložili da se autobusi nastave koristiti bez pravne osnove i plaćanja naknade kako bi društvu prouzročili štetu velikih razmjera. Iz isprava koje je u posebnom izvješću priložila splitska policija proizlazi da je Promet prestao plaćati obaveze te nije otplatio 21 ratu u ukupnoj vrijednosti od 1,7 milijuna DEM, i to zbog toga što su očekivali da će potraživanje A-Cosmosa biti uključeno u proces sukcesije RH i Slovenije. Do toga, međutim, nije došlo, nego je A-Cosmos podnio više tužbi protiv Prometa i jamca Splitske banke.
Nadali se sukcesiji, dobili tužbu
Svoj iskaz dao je i splitski gradonačelnik Ivo Baldasar. Istražiteljima je kazao kako su se odlučili na podnošenje kaznene prijave u želji da se istraži je li netko od odgovornih u Prometu svojim postupanjem ostvario obilježja kaznenog djela.
Državno odvjetništvo zaključilo je da to nije slučaj. Iz prikupljene dokumentacije utvrdili su da se početkom rata Promet našao u teškoj financijskoj situaciji, nisu poslovali po tržišnim cijenama. Prestali su plaćati obaveze Slovencima u nadi da će se to riješiti kroz proces sukcesije, o čemu je Grad Split izvijestio i Ured za projekt sukcesije Vlade RH.
Svi su znali, nitko ništa nije poduzeo
Kod takvih okolnosti zaključeno je da se ne može govoriti o postojanju subjektivnih obilježja kaznenog djela, odnosno da bi netko iz Uprave obustavio plaćanje samo s ciljem da Prometu nanese štetu u velikom iznosu. Taj nije ni mogao znati kolika će šteta zapravo biti jer je to zavisilo od volje i postupanja kasnijih uprava i sudova, a ne samo od volje počinitelja kaznenog djela. Sve te okolnosti koje su doprinijele visini konačnog duga, počinitelj nije mogao kontrolirati pa između njegovih radnji i konačne posljedice u vidu enormnih zateznih kamata ne postoji direktna uzročno-posljedična veza jer je prekidaju radnje i propusti i drugih osoba u nizu od 1991. do 2015. godine.
Osim toga, ističe se u rješenju o odbačaju, s problemom duga bile su upoznate sve garniture lokalnih vlasti koje nisu poduzele mjere da se spor ranije riješi sporazumom i da se tako izbjegnu zatezne kamate, već se benevolentno čekalo na pravomoćnu presudu i prijetnju ovrhe da bi se tek tada dug počeo plaćati. Nije osnovano za problem kamata teretiti samo Upravu Prometa bez da se uzme u obzir pasivnost svih predstavnika lokalnih vlasti, navodi se u rješenju.
Dekriminalizirano nesavjesno poslovanje
Stoga se, konstatirano je, ovdje može govoriti samo o nesavjesnosti nepoznatih članova Uprave Prometa koji su štetu u vidu zateznih kamata eventualno uzrokovali iz nepažnje, tj. nehaja, ali ne i o namjeri nanošenja štete društvu Promet. Kako su kaznena djela nesavjesnog gospodarskog poslovanja i nesavjesnog rada u službi dekriminalizirana stupanjem na snagu Kaznenog zakona iz 2011. godine, to prijavljeno djelo više nije kazneno djelo prema kaznenom zakonu jer se kazneno djelo može počiniti samo s namjerom, koje u ovom slučaju očito nema, kao što nema niti vidljivog motiva za takvo svjesno postupanje, zaključili su u DORH-u.
Kao šteta se može promatrati samo iznos zateznih kamata i sudskih troškova, dok se ostalo ionako moralo platiti. Oštećenik Promet ima mogućnost od suda zatražiti provođenje dokaznih radnji.