DODJELA koncesije 101 MHz tek osnovanoj tvrtki Top Radio d.d. u vlasništvu Ivana Jurić-Kaćunića, kojeg se veže uz poslove braće Pripuz i Miroslava Kutlu, postaje sve veći uteg za Vijeće za elektroničke medije (VEM), koje je nedavno donijelo odluku o prestanku djelovanja Radija 101. Naime, nakon što je nedavno izašao podatak da je Jurić-Kaćunić vlasnik žigova (brendova) radiopostaja Antena Zagreb, Narodni radio, Extra FM, Gold FM, Enter Zagreb, Radio Dalmacija i Ultra FM, iako u sudskom registru stoji da je vlasnik samo Radio Dalmacije te tvrtke Top Radio, sada su isplivali novi detalji.
Tvrtka AMM Global Institut u 100-postotnom vlasništvu Jurić-Kaćunića nedavno je došla u posjed zgrade Multimedijalnog centra na Aveniji Većeslava Holjevca u Zagrebu temeljem realiziranog kredita Nove Kreditne Banke iz Maribora od 6.5 milijuna kuna. Da bi dobili kredit, založeni su žigovi (brendovi) radiopostaja za koje se sumnja da im je Jurić-Kaćunić prikriveni vlasnik. No to nije sve. Zalog za taj kredit dali su Katijan Knok, koji je založio svoj 100-postotni poslovni udio u tvrtki Narodni d.o.o., i Hrvoje Barišić, vlasnik Antene Zagreb, koja bi trebala biti izravna konkurencija Jurić-Kaćuniću.
>> Unatoč svim novim dokazima, natječaj za Stojedinicu se neće poništavati
Ove informacije važne su za natječaj za Stojedinicu. Naime, zakon zabranjuje monopol, odnosno koncentraciju vlasništva, tako da jedan vlasnik može u svom vlasništvu imati 100 posto jedne radijske postaje i maksimalno 25 posto druge. Tu je i članak 53. Zakona o elektroničkim medijima, koji zabranjuje povezanim osobama u medijima kreiranje programa.
"Ne postoji nedopuštena koncentracija niti predmetna objava to dokazuje", ističe u razgovoru za Index Jurić-Kaćunić. Podsjetimo da je VEM već ranije rekao da neće povlačiti odluku o dodjeli frekvencije Top Radiju, a u tome ga podupire Ministarstvo kulture. No krenimo redom.
Sudski registar, a ne žig
Još prije raspisivanja natječaja za koncesiju za Radio 101 pisalo se da je Ivan Jurić-Kaćunić poslovno povezan s Radio Dalmacijom, Antenom Zagreb, Enter Zagrebom, Narodnim radijem, Extra FM-om, Antena FM-om i Media servisom, odnosno s nizom radiopostaja u Hrvatskoj.
No VEM očito nije mogao naći poveznicu s tim tvrtkama Jurić-Kaćunića, pa je njegova ponuda ocijenjena ne samo valjanom nego i najboljom.
Portal Media Daily prije desetak dana objavio je da je Ivan Jurić-Kaćunić vlasnik zaštićenih žigova (brendova) svih radiostanica za koje se do sada sumnjalo u skrivanje vlasništva. Riječ je o Anteni Zagreb, Narodnom radiju, Extra FM-u, Gold FM-u, Enter Zagrebu, Radio Dalmaciji i Ultra FM-u. Štoviše, Media Daily je objavio dokument iz kojeg je razvidno da je Jurić-Kaćunić svojedobno brend Narodnog radija založio za kredit kod Nove Kreditne Banke Maribor. Naglasimo još jednom, zakon zabranjuje monopol, odnosno koncentraciju vlasništva, tako da jedan vlasnik može u svom vlasništvu imati 100 posto jedne radijske postaje i maksimalno 25 posto druge. Zakon također ne priznaje vlasništvo nad žigom kao vlasništvo nad određenom tvrtkom.
Jurić-Kaćunić: Vlasnik sam samo Radio Dalmacije i Top Radija
"Isključivo sam vlasnik društva Radio Dalmacija d.o.o., koje pruža djelatnost medijske usluge radija za područje regije Dalmacija, te društva Top Radio d.o.o, koje je po netom provedenom postupku dobilo mogućnost obavljanja djelatnosti medijske usluge radija za područje grada Zagreba i Zagrebačke županije", rekao je tada Jurić-Kaćunić za Index, komentirajući te napise.
Portal Media Daily danas je objavio detalje tog kredita kojim je kupljena zgrada na Aveniji Većeslava Holjevca, koja je bila središte Narodnog radija, Media servisa i još nekih radiopostaja. Ovaj portal izdvaja kao sporno kako tvrtka AMM Global Institut nije mogla dobiti kredit od 6.5 milijuna kuna, već su morali biti založeni žigovi Narodnog radija i Antene Zagreb. Isto tako, za kredit u Novoj kreditnoj banci Katijan Knok je založio svoj 100-postotni poslovni udio u tvrtki Narodni d.o.o., kao i Hrvoje Barišić, vlasnik konkurentske Antene Zagreb. Naime, koji bi bio interes izravne konkurencije da njihov konkurent dobije takav kredit i dođe u posjed vrijedne nekretnine u Zagrebu ako već nisu povezani?
Evo što kaže Zakon o povezanim osobama u medijima
Tu bi sada mogao biti sporan i članak 53 Zakona o elektroničkim medijima. U tom članku doslovno stoji da su povezane osobe one koje su međusobno povezane upravljanjem, kapitalom ili na drugi način koji im omogućuje da zajednički oblikuju poslovnu politiku, posluju usklađeno s namjerom postizanja zajedničkih ciljeva, odnosno tako da jedna osoba ima mogućnost usmjeravati drugu ili na bitan način utjecati na nju u odlučivanju o financiranju i poslovanju, odnosno odlučivanju o programskoj osnovi medija.
Jurić-Kaćunić u razgovoru za Index kaže da je sklon ideji da institucije napokon odrade svoj posao kako bi prestale bilo kakve insinuacije, a vezano za dodjelu koncesije ističe da je sve radio po zakonu.
"Nema nedopuštene koncentracije"
"Poslovanja svih mojih trgovačkih društava usklađena su s općim i posebnim zakonskim propisima, što uključuje i striktno poštovanje svih odredbi Zakona o elektroničkim medijima, a što neizostavno uključuje i dio koji se odnosi na transparentnost i koncentraciju vlasništva. Kao što znate, svi podaci koje ste naveli su iskazani u javno dostupnim registrima, što isto tako govori o transparentnosti poslovanja u svim segmentima. Ne postoji nedopuštena koncentracija niti predmetna objava to dokazuje", kaže Jurić-Kaćunić, dodajući da o poslovnim odnosima s bankarskim institucijama ne može javno govoriti.
"Mogu samo potvrditi da su regularni po svim osnovama, što ću, ako to zatraže mjerodavne institucije, dokazati. Poslovni odnos s bankom na koji se referirate je uobičajeni poslovni odnos klijent – banka, koji je prošao zahtjeve procedure u pravnom i svakom drugom pogledu. Procedura nije zadovoljena samo u dijelu kolateralizacije (primjer žiga ili pak nekretnine) već i u dijelovima svake druge zakonske uključivosti, odnosno dopuštenosti. Stavio sam se na raspolaganje svim nadležnim institucijama, aktivno ću sudjelovati u svim postupcima", kaže Jurić-Kaćunić na kraju za Index, dodajući kako ne može posebno komentirati pojedina pisanja medija jer su "zlonamjerna i nemaju veze s javnim interesom".