Njemačka troši rekordne iznose za naoružanje. Bundeswehr u velikom stilu naručuje novo oružje i opremu. Deutsche Welle donosi niz konkretnih primjera.
Njemačka vojska (Bundeswehr) ove godine ima na raspolaganju više od 108 milijardi eura - veliki, dosad neviđeni iznos. To se financira iz tekućeg saveznog proračuna i iz posebnih fondova za koje se država zadužuje.
Tim se novcem Bundeswehr, na kojem se desetljećima štedjelo, treba ponovno učiniti borbeno sposobnim. To se treba dogoditi što je brže moguće, jer se savezna vlada plaši da bi Rusija već 2029. mogla biti sposobna izvesti napad na područje članica NATO-a.
Što Bundeswehr kupuje za te silne milijarde? I koliko dobro funkcionira brzo naoružavanje?
Prvi put u svojoj povijesti Bundeswehr ove godine naručuje nekoliko tisuća borbenih dronova.
Dugo nije bilo političke većine za nabavu borbenih dronova. No rat u Ukrajini, u kojem su dronovi odlučujući čimbenik, doveo je u Njemačkoj do promjene razmišljanja.
Kod narudžbe su prednost dobile mlade tehnološke tvrtke: start-upovi Stark Defence iz Berlina i Helsing iz Münchena trebali bi svaki dobiti narudžbu vrijednu do 300 milijuna eura. Prototipovi konkurenta Rheinmetalla nisu uvjerili nadležne u Bundeswehru.
Kupuju se kamikaza-dronovi, u stručnom žargonu nazvani "loitering munition". Dronovi opremljeni bojevom glavom obrušavaju se na cilj i pritom se sami uništavaju. Između ostalog, njima bi trebala biti opremljena brigada Bundeswehra u Litvi, koja se uspostavlja radi bolje zaštite istočnog krila NATO-a.
Bundeswehr ima nedostatke i kod obrane od dronova. To bi se trebalo riješiti kombiniranjem različitih obrambenih sredstava. Spektar se kreće od uređaja za elektroničko ometanje pa sve do protuzračnog oklopnog vozila Skyranger 30, koje može suzbijati i rojeve dronova.
Skyranger, koji proizvodi koncern Rheinmetall, posebno je važan jer je sve više letova sumnjivih dronova nad Njemačkom, pa i iznad objekata Bundeswehra. No on može biti isporučen tek 2028. godine. Skyranger će postati glavni oružani sustav novoformirane protuzračne postrojbe kopnene vojske. Ta je postrojba 2012. bila raspuštena jer se smatralo da više nije potrebna.
Za obranu od dronova predviđeno je i novo lasersko oružje. Ono je ponajprije važno za mornaricu. Naime, brodovi imaju ograničene kapacitete za skladištenje streljiva, a lasersko oružje treba samo električnu energiju. Jedno takvo lasersko oružje za obranu od dronova, koje su razvile tvrtke Rheinmetall i MBDA, već je prošlo fazu testiranja u mornarici. Sada se također nalazi na popisu nabave Bundeswehra.
Iako Bundeswehr svoju novu opremu većinom kupuje od njemačkih i europskih proizvođača naoružanja, pojedini veliki ugovori sklapaju se i s američkim koncernima. Primjerice, onaj za nevidljivi borbeni zrakoplov F-35A, koji se smatra najmodernijim borbenim avionom na svijetu. Njemačka vlada naručila je 35 komada od američkog obrambenog diva Lockheed Martina. Trošak cijelog paketa, uključujući naoružanje i rezervne dijelove: gotovo deset milijardi eura.
Jedan od razloga za izbor: F-35 u slučaju nužde može biti opremljen američkim nuklearnim bombama. Tu su ulogu dosad imali Tornado-zrakoplovi Bundeswehra, koji će zbog starosti uskoro biti povučeni iz uporabe. Njemačka flota F-35 time postaje dio nuklearnog kišobrana NATO-a nad Europom.
Osim toga, Bundeswehr kupuje i 60 teških transportnih helikoptera CH-47 Chinook od američkog koncerna Boeing. U Europi, kažu stručnjaci, ne postoji konkurentski proizvod s takvim sposobnostima. Cijena: 7,3 milijarde eura.
Iz Boeinga dolazi i pomorski izviđački zrakoplov P-8A Poseidon, koji zahvaljujući najmodernijoj senzorskoj tehnologiji može nadzirati velika morska područja i otkrivati podmornice. Prvi je primjerak u jesen isporučen njemačkoj mornarici. Prema ministru obrane Borisu Pistoriusu (SPD), taj bi zrakoplov mogao biti njemački doprinos boljem nadzoru voda oko Grenlanda u okviru NATO-misije.
Moderni oružani sustavi više se ne mogu zamisliti bez umjetne inteligencije (UI). Koliko njezina važnost raste pokazuje projekt Uranos KI, kojim će se opremiti brigada Bundeswehra u Litvi.
Na istočnom krilu NATO-a treba precizno nadzirati velika područja - i tu na scenu stupa UI. Ona bi trebala pomagati u analizi velikih količina podataka prikupljenih raznim senzorima. To bi, primjerice, moglo olakšati otkrivanje neprijateljskih dronova. Pojedinosti projekta Ministarstvo obrane s dobrim razlogom drži u tajnosti.
Slučaj fregate F126 pokazuje da svi skupi veliki projekti ne prolaze uvijek glatko. Nakon što je s oduševljenjem pozdravljen nacrt najvećeg borbenog broda mornarice, pri gradnji je brzo nastupilo razočaranje. Glavni izvođač, nizozemsko brodogradilište Damen Naval, nije uspio provesti planove. Prema medijskim izvješćima, u F126 je već uloženo oko 1,8 milijardi eura. Projekt bi mogao postati "grob za milijarde", strahuju oporbeni političari.
Sada bi njemačka tvrtka Naval Vessels Lürssen (NVL) trebala preuzeti projekt i spasiti što se još može. No budući da mornarica zbog obveza u NATO-u hitno treba nove fregate, planira se prijelazno rješenje. Bundeswehr želi dodatno kupiti fregate tipa MEKO A-200 od TKMS-a, najvećeg njemačkog proizvođača ratnih brodova. Kako je taj model već građen za izvoz, planovi su gotovi. No i to "prijelazno rješenje" naravno dodatno košta - Bundestag je za to već prošle godine odobrio dodatnih 7,8 milijardi eura.
I za nove uniforme i osobnu opremu Bundestag je krajem prošle godine odobrio visoki iznos - i to za ukupno 460.000 vojnikinja i vojnika. Kritičari su pitali nije li to pretjerano, jer Bundeswehr trenutačno ima samo oko 184.000 pripadnika. No broj vojnika bi trebao znatno porasti - uključujući pričuvu, na 460.000 muškaraca i žena.
To može potrajati godinama, ali uniforme će tada u svakom slučaju biti dostupne u dovoljnom broju. Kada novi vojnici stupe u službu, "ne možemo ih oblačiti u trenirke", objasnio je ministar obrane Boris Pistorius.