Što njemačko skretanje ulijevo znači za Europu?

Foto: EPA

NJEMAČKI socijaldemokrati (SPD) tijesno su pobijedili na nedjeljnim nacionalnim izborima, pokazali su prognozirani rezultati, i osvojili "jasan mandat" da vode vladu prvi put od 2005. godine i da okončaju 16 godina vladavine konzervativaca pod vodstvom Angele Merkel.

Socijaldemokrati (SPD) iz lijevog centra trenutno osvajaju 26.0 posto glasova, a iza njih s 24.5 posto je Merkelin konzervativni blok CDU/CSU, pokazale su projekcije medijske kuće ZDF, no obje su stranke vjerovale da bi mogle voditi sljedeću vladu.

Budući da nijedan veliki blok nema većinu, a oba bi nerado ponovila svoju neugodnu "veliku koaliciju" od posljednje četiri godine, najvjerojatniji ishod je trostrani savez koji vode ili socijaldemokrati ili Merkelini konzervativci.

Dogovor o novoj koaliciji mogao bi potrajati mjesecima, a vjerojatno će uključivati ​​manje Zelene i Liberalne demokrate (FDP).

"Sada vodimo u svim anketama", rekao kancelarski kandidat SPD-a Olaf Scholz tijekom okruglog stola s drugim kandidatima.

"To je ohrabrujuća poruka i jasan mandat kako bismo bili sigurni da ćemo dobiti dobru, pragmatičnu vladu za Njemačku", dodao je nakon što se ranije obratio ushićenim pristašama SPD-a.

Skretanje Njemačke ulijevo. Što će to značiti za ekonomiju?

Svjetske banke kažu da je formiranje koalicije još uvijek daleko od izvjesnog, dok ulagačima savjetuju da se pripreme za dva potencijalna rezultata - koaliciju SPD-a, Stranke zelenih i FDP-a ili tijesnu pobjedu Merkelinog centra - desne Kršćansko-demokratske unije, predvođene Arminom Laschetom, koja bi se vjerojatno morala udružiti sa Zelenima i FDP-om, za što je šansa mala nakon sinoćnjih projekcija.

Tko god preuzme vladu, morat će preuzeti upravljanje tekućim oporavkom od pandemije. Njemačko gospodarstvo na putu je rasta od 2.9 posto ove godine i 4.6 posto iduće godine nakon pada od 4.9 posto u 2020. godini, prema najnovijim projekcijama Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).

Ipak, nedavni podaci ukazuju na to da bi gospodarski rast mogao kliznuti. Indeks Ifo, koji prati poslovnu klimu u zemlji, pao je u rujnu treći mjesec zaredom, pokazali su podaci objavljeni u petak. 

Sporiji rast u Kini, usporeni lanci opskrbe i skok cijena plina vjerojatno će uzeti danak, piše CNN.

Ovo bi moglo povećati pritisak na novu njemačku vladu da ukine ozloglašena njemačka fiskalna pravila kako bi mogli nastaviti trošiti na domaće gospodarstvo.

Njemačka je u Ustav 2009. unijela tzv. "kočnicu duga", čime je ozbiljno ograničeno javno zaduženje nakon financijske krize, uz nekoliko iznimki. Zbog pandemije pravila o dugu obustavljena su do 2023. godine. 

To je omogućilo skok njemačkog zaduživanja, pri čemu se omjer duga i BDP-a zemlje naglo popeo na 70 posto u 2020. godini.

"Kočnica duga" vjerojatno ostaje

Iako je takav omjer slab u odnosu na SAD, gdje se sada predviđa da će dug premašiti godišnji BDP, njemačke centrističke stranke bile su željne vratiti javne financije pod kontrolu. U međuvremenu Zeleni žele trajnije ublažavanje pravila o dugu.

UBS-ovi stratezi Dean Turner i Maximilian Kunkel smatraju da će "kočnica duga", koja je postala ključno načelo njemačkog fiskalnog konzervativizma, vjerojatno ostati na snazi, jer bi za njeno rušenje bila potrebna dvotrećinska većina u parlamentu.

Ipak, očekuju da će novi njemački čelnici pronaći druge načine za povećanje potrošnje za rješavanje klimatske prize, pitanja koje je postalo još važnije nakon razornih poplava koje su Njemačku pogodile u srpnju, piše CNN.

"Jedino zajedničko područje dogovora za sve strane je potreba da se uhvati u koštac s klimatskim promjenama", pišu Turner i Kunkel u nedavnom istraživanju. Kakva god koalicija se formirala, dodaju, porast će "zeleno ulaganje".

"Zeleni bi mogli potaknuti ubrzanje zelene tranzicije gospodarstva"

Ekonomist Carsten Brzeski očekuje da će nadolazeća vladajuća koalicija, bez obzira na njen sastav, stvoriti posebno ulagačko sredstvo za zaobilaženje "kočnice duga", dopuštajući novcu da teče "zelenim inicijativama". 

S liberalnijom koalicijskom vladom, neki bi se rokovi mogli pomaknuti.

"Zeleni bi vjerojatno potaknuli ubrzanje zelene tranzicije njemačkog gospodarstva kao preduvjet za ulazak u vladu", piše Goldman Sachs u nedavnoj bilješci klijentima.

Zelena stranka pozvala je na smanjenje emisije stakleničkih plinova za 70 posto s razine iz 1990. do 2030. godine, u usporedbi s trenutnim vladinim ciljem od 65 posto. Također, želi da se elektrane na ugljen zatvore do kraja ovog desetljeća, a ne do 2038. godine, a da i do tada novi automobili budu bez emisija.

To bi moglo dovesti do sukoba s najmoćnijim njemačkim firmama. U svom posljednjem ažuriranju strategije, Volkswagen (VLKAF) je rekao da želi da 50 posto prodaje dolazi od električnih automobila do 2030. godine, a da se 2040. poveća na gotovo 100 posto.

"Najveće pitanje bit će - kako promijeniti ponašanje ljudi?"

Intervencija države mogla bi izazvati napetosti između članova koalicije.

"Najveće pitanje bit će - kako promijeniti ponašanje ljudi", rekao je Brzeski.

"Radite li to poticajima ili obrazovanjem ljudi ili to radite povećanjem cijena i troškova?".

Lijevo orijentirana vlada u Njemačkoj također bi mogla dovesti do povećanja poreza za najbogatije Nijemce, pa je SPD predložio novi porez na bogatstvo za "superbogate".

No banke naglašavaju da je i dalje krajnje nejasno kako će se izbori odigrati.

Pročitajte više

 

Pročitajte više