Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier ocijenio je da je rat s Iranom "katastrofalna pogreška" i kršenje međunarodnog prava, u neuobičajeno oštroj kritici vanjske politike predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. Pritom je poručio da je Trumpov drugi mandat označio dubok lom u odnosima Njemačke s njezinim najvećim poslijeratnim saveznikom.
>> Razvoj događaja pratite na Indexu
U vrlo izravnom istupu Steinmeier, čija je funkcija uglavnom ceremonijalna pa mu daje više prostora za otvorene političke poruke nego aktivnim dužnosnicima, zauzeo je znatno kritičniji stav od kancelara Friedricha Merza, koji je dosad izbjegavao jasno odgovoriti na pitanje o zakonitosti rata.
"Naša vanjska politika ne postaje uvjerljivija samo zato što kršenje međunarodnog prava ne nazivamo kršenjem međunarodnog prava. To moramo reći i za rat u Iranu. Jer je, po mom mišljenju, taj rat protivan međunarodnom pravu", rekao je Steinmeier u govoru u ministarstvu vanjskih poslova.
Dodao je i kako gotovo uopće ne sumnja da obrazloženje o navodno neposrednoj prijetnji američkim ciljevima ne stoji. Rat je nazvao nepotrebnim i "katastrofalnom pogreškom", a pritom ustvrdio da je Trumpov povratak u Bijelu kuću izazvao jednako dubok lom u njemačkoj vanjskoj politici kao i ruska invazija na Ukrajinu.
"Kao što vjerujem da nema povratka odnosima s Rusijom na stanje prije 24. veljače 2022., tako vjerujem da nema povratka ni transatlantskim odnosima na stanje prije 20. siječnja 2025.", istaknuo je Steinmeier.
Njemačka, dodao je, mora izvući pouke iz razdoblja u kojem se oslobađala "pretjeranih ovisnosti" o Rusiji i sada ih primijeniti na odnos prema SAD-u, posebno u obrani i tehnologiji, koje se izravno prevode u moć.
Njemačke vlasti već neko vrijeme naglašavaju potrebu stvaranja alternativa tehnologiji kojom dominiraju Amerikanci, osobito zbog zabrinutosti oko američkog pristupa podacima i infrastrukturi.
Steinmeier je pritom upozorio i na širi gospodarski kontekst. Kina je u prvih osam mjeseci 2025. ponovno postala najveći trgovinski partner Njemačke, prestigavši SAD nakon što su veće carine pogodile njemački izvoz. Trgovinska razmjena SAD-a i Njemačke u tom je razdoblju iznosila više od 163 milijarde eura.
Kao primjer tehnološke ovisnosti spomenuo je i nedavni sukob Pentagona i Anthropica oko sigurnosnih ograda za umjetnu inteligenciju, rekavši da bi to za Europu mogao biti poziv na buđenje, ali i prilika. "Europa kao tehnološko središte ima talent, tržišta, prilike i, što je važno, etičke standarde. Na tome bismo trebali graditi", poručio je njemački predsjednik.