Norveška ne može isključiti mogućnost buduće ruske invazije, čiji bi cilj bio zaštita nuklearnog arsenala smještenog na krajnjem sjeveru, upozorio je načelnik norveškog stožera obrane, general Eirik Kristoffersen. U opširnom intervjuu za britanski list The Guardian oštro je kritizirao i nedavne izjave Donalda Trumpa o saveznicima u Afganistanu i navodnim vojnim prijetnjama Grenlandu.
General Kristoffersen rekao je da Rusija nema osvajačke ciljeve u Norveškoj kao što ih ima u Ukrajini, ali je istaknuo da se velik dio ruskog nuklearnog arsenala nalazi na poluotoku Kola, nedaleko od norveške granice. To uključuje nuklearne podmornice, kopnene projektile i zrakoplove koji bi bili ključni u slučaju sukoba Rusije s NATO-om.
"Ne isključujemo mogućnost da Rusija pokuša zauzeti dio našeg teritorija kako bi zaštitila svoje nuklearne kapacitete. To je jedino što im je preostalo čime doista mogu prijetiti Sjedinjenim Državama", rekao je Kristoffersen.
"To ne skidamo s dnevnog reda, jer je to i dalje opcija za Rusiju kako bi osigurala zaštitu svojih nuklearnih sposobnosti, odnosno mogućnosti drugog udara. To je svojevrsni scenarij na dalekom sjeveru za koji se pripremamo", dodao je.
Kristoffersen, karijerni časnik kopnene vojske koji je služio u nekoliko misija u Afganistanu, oštro je odbacio "neprihvatljive" tvrdnje Donalda Trumpa da saveznici nisu služili na prvim crtama bojišnice dok su američke trupe podnosile najveći teret borbi.
"To što je rekao nema nikakvog smisla i znam da to znaju svi moji američki prijatelji iz Afganistana", izjavio je.
"Definitivno smo bili na prvoj crti. Obavljali smo čitav niz misija, od uhićenja talibanskih vođa do obuke Afganistanaca i izviđanja. Izgubili smo deset Norvežana. Ondje sam izgubio prijatelje. Zato smo svi smatrali da to nema smisla", rekao je Kristoffersen.
"Istovremeno, osjetio sam da je to naprosto predsjednik Trump. Nikad ga nisam vidio u Afganistanu. On nema pojma o čemu govori kada iznosi takve tvrdnje. Predsjednik ne bi smio tako govoriti, ali mene to osobno nije pogodilo. Brinuli su me norveški veterani, rodbina ljudi koje smo izgubili i vojnici koje smo izgubili", dodao je.
General Kristoffersen je na čelu norveških oružanih snaga i obavještajne službe od 2020. godine, u razdoblju velikih promjena nakon ruske invazije na Ukrajinu. Rekao je da, iako Norveška uzima u obzir prijetnju tradicionalne invazije, trenutačne ruske taktike su više usmjerene na sabotaže i hibridne prijetnje.
Ipak, istaknuo je da Norveška i Rusija održavaju izravan kontakt u vezi s misijama potrage i spašavanja u Barentsovom moru te da se predstavnici dviju vojski redovito sastaju na granici. Predložio je i uspostavu izravne vojne telefonske linije između dvaju glavnih gradova kako bi se izbjegla eskalacija zbog nesporazuma.
"Do sada su povrede zračnog prostora na našem području bile plod nesporazuma. Rusija provodi mnogo ometanja GPS signala i mislimo da to utječe i na njihove zrakoplove", rekao je, dodavši da Rusi u takvim situacijama reagiraju "vrlo profesionalno i predvidljivo".
Što se tiče norveškog arhipelaga Svalbard, gdje se nalazi i rusko naselje i čija je militarizacija zabranjena ugovorom iz 1920., Kristoffersen kaže da Rusija "poštuje ugovor" te da Norveška nema planove za militarizaciju tog područja. Optužbe Moskve o prikrivenoj militarizaciji odbacio je kao propagandu.
Komentirajući Trumpovu tvrdnju da Kina i Rusija imaju vojne namjere prema Grenlandu, Kristoffersen je rekao da je "vrlo čudno" čuti takve izjave.
"Naša obavještajna služba ima vrlo dobar pregled onoga što se događa na Arktiku i ne vidimo ništa slično na Grenlandu. Vidimo ruske aktivnosti s podmornicama i njihov podvodni program u tradicionalnom dijelu Arktika, ali to se ne tiče Grenlanda, nego dosezanja Atlantika", pojasnio je.
Njegove izjave dolaze nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao europske zemlje da se suprotstave Trumpu. "Kada postoji očita agresija, ne smijemo popustiti niti pokušavati postići nagodbu. Tu smo strategiju pokušavali mjesecima i ona ne funkcionira", rekao je Macron.
Na hipotetsko pitanje bi li Danska i saveznici imali ikakve šanse obraniti Grenland od američkog vojnog preuzimanja, Kristoffersen je odgovorio: "Neće to učiniti, tako da je to hipotetsko pitanje." Ipak, uputio je upozorenje Trumpu i američkoj vojsci.
"Ako Rusija nešto uči iz rata u Ukrajini, mislim da je to da nikada nije dobra ideja okupirati neku zemlju. Ako ljudi to ne žele, to će vas koštati mnogo novca i truda, a na kraju ćete zapravo izgubiti. Okupirati neku zemlju u početku je često vrlo lako, ali održati okupaciju vrlo je, vrlo teško. Mislim da su sve ekspanzionističke sile to iskusile", zaključio je.