Foto: FAH
Naprotiv, potezi rektora i njemu bliskih ljudi izazivaju sve žešće ogorčenje sve većeg broja studenata i profesora na sve više fakulteta.
Da im je voda došla do grla u ponedjeljak su jasno i glasno s tribine 'Rektore imamo problem' poručili studenti Hrvatskih studija (HS) okupljeni u udrugu 'Studenti govore'.
O zategnutim odnosima na liniji Rektorat – HS znakovito govori već i sama činjenica da je studentskim udrugama HS-a bilo uskraćeno odobrenje za održavanje tribine te da su im ga odbile dati i uprave drugih fakulteta na kampusu Borongaj. Skup se konačno održao u velikoj dvorani Novinarskog doma.
Na sličan način može se doživjeti i činjenica da se na tribini, iako su bili pozvani, nisu pojavili ključni ljudi o kojima ovisi sudbina te ustanove - voditelj HS-a Mario Grčević, rektor Damir Boras koji je nedavno postavio Grčevića za novog voditelja HS-a protivno volji većine u Znanstvenom vijeću, prorektor Sveučilišta u Zagrebu Ante Čović, koji je ujedno i predsjednik nedavno formiranog Odbora koji bi trebao redefinirati znanstveno nastavni profil i ustroj HS-a te Mislav Ježić, član Čovićevog odbora.
Povijest nezadovoljstva
Priča o uzrocima nezadovoljstva na HS-u nije ni kratka niti jednostavna. Najjednostavnije, moglo bi se reći da bi HS, ako ne želi ostati bez dopusnice za rad, do kraja 2017. morao riješiti šest problema na koje je u svojem pismu očekivanja 2014. u sklopu redovnog reakreditacijskog postupka upozorio tadašnji ministar znanosti Vedran Mornar. Ova sastavnica Sveučilišta srednje veličine, s više od 1.600 studenata i oko 90 zaposlenika, mora regulirati svoj pravni status, jer sada nije fakultet s pravnom osobnosti, i mora pronaći neki svoj jedinstveni identitet kojim će se razlikovati od Filozofskog fakulteta.
Upravo tu nastaje problem jer o tom identitetu postoje dvije potpuno suprotstavljene vizije – pojednostavnjeno rečeno progresivna i regresivna. Za prvu se zalagala bivša uprava HS-a, a za drugu novopostavljena.
Znanstveno vijeće HS-a izjasnilo se u raspravi u ožujku 2016. za inkluzivni interdisciplinarni profil kojim bi se odjeli i programi zadržali, uz daljnju internacionalizaciju i razvoj posve novih i tržištu prilagođenih programa. Međutim, rektor Boras odlučio je na čelo HS-a postaviti Grčevića koji se u svojem programu zalaže za profil isključivo hrvatskog predznaka. To bi najvjerojatnije trebalo rezultirati gašenjem većine programa HS-a. Prvi bi se na udaru vjerojatno našli studiji kao što su psihologija, filozofija i sociologija, a potom možda i povijest. Ostala bi vjerojatno samo kroatistika i pomoćne discipline koje bi pokrivale teme poput hrvatske filozofije, hrvatskog društva i hrvatske povijesti.
Potreba za kresanjem programa Hrvatskih studija eventualno bi se možda mogla tumačiti činjenicom da na Zagrebačkom sveučilištu ima više sličnih paralelnih studija. No ona je teško razumljiva ako se uzme u obzir da su neovisni strani stručnjaci u postupku reakreditacije ocijenili HS kao najbolje visoko učilište u području društveno-humanističkih znanosti na području cijele Hrvatske.
Bezočni lobiji
Bivši ministar znanosti Hrvoje Kraljević na tribini je rekao da je ovakav razvoj situacije na HS-u posljedica djelovanja jednog bezočnog akademskog lobija.
„To su ljudi koji nisu uspjeli zavladati Hrvatskim studijima pa su se okrenuli drugom cilju, da ih uguše“, poručio je.
Naime, poznata je činjenica da je Kraljević kao ministar odbio zahtjev osnivačkog vodstva HS-a - Ante Čovića, Mislava Ježića i Pave Barišića, da uputi upravni nadzor na HS gdje je Znanstveno-nastavno vijeće odlučilo ovu trojku smijeniti. Ministarstvo je tom prilikom odgovorilo da je uređenje unutarnjeg ustrojstva visokih učilišta jedno od osnovnih načela akademske autonomije.
Zanimljivo je također da su rektorovom Odlukom od 1. veljače upravo Čović i Ježić imenovani članovima Odbora koji sada odlučuje o budućnosti HS-a, dok je Pavo Barišić postao ministar.
Kome HS smeta?
Antikorupcijski aktivist Zorislav Antun Petrović na tribini je rekao da se stječe dojam da gušenje hrvatskih studija nekome jako odgovara.
„Rektor se poziva na institucije, a institucije ne odgovaraju. Dosad sam u previše navrata imao prilike vidjeti da u Hrvatskoj ljudi kojima je povjereno provođenje zakona misle da onda oni i određuju pravila, odnosno da su iznad zakona“, rekao je Petrović.
„Šutnja bilo koje institucije je neprihvatljiva - svakako nastavite i dalje pitati sve što vas zanima i budite sigurni da će jednog dana odgovor doći. Očito je da ovdje postoje neki skriveni motivi jer inače se nelogično ponašanje rektorata ne može objasniti. A da se ti motivi otkriju trebalo bi odgovoriti na pitanje kome bi Hrvatski studiji mogli smetati, odnosno kojim su fakultetima konkurencija i onda pogledati ima li netko s tih fakulteta utjecaja na rektorat“, pojasnio je.
Štete od rektorove odluke
Profesor filozofije na HS-u Pavel Gregorić istaknuo je da spomenuta rektorova odluka sadrži neobjašnjivu odredbu kojom se do okončanja postupka i donošenja odluke o pravnom statusu i ustroju HS-a privremeno obustavlja iniciranje i provođenje postupaka uvođenja novih ili izmjene postojećih studijskih programa kao i provođenje postupaka za izbor i zapošljavanje novih djelatnika u suradničkim i znanstveno-nastavnim zvanjima.
„Ovo je, de facto, gušenje Hrvatskih studija“, poručio je upozorivši na izravne štete rektorove odluke, među kojima su i ta da studenti dvopredmetnih preddiplomskih studija na HS-u ni iduće godine neće moći nastaviti svoje dvopredmetne studije i na diplomskoj razini, kao što to mogu njihovi kolege na svim ostalim visokim učilištima.
„Dva postupka izbora u zvanje docenta obustavljena su naknadnom uskratom suglasnosti rektora – pri čemu je sada nepoznato koji je status tih radnih mjesta, koeficijenata, i kandidata. Izgubljena je skoro cijela jedna godina od tri godine roka iz ministrova pisma očekivanja. Hrvatski studiji teško mogu ukloniti sve nedostatke u idućih godinu dana, a o tome hoće li se dopusnica dati ili uskratiti odlučivat će novi ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić, inače rektorov i prorektorov stari znanac, u čiju je obranu od medijskih napisa Sveučilište u Zagrebu stalo nevjerojatnim anonimnim priopćenjem“, rekao je Gregorić.
Kadija te tuži, kadija ti sudi
Jedna studentica Hrvatskih studija koja je željela ostati anonimna, preko Indexa je poručila da joj je teško vjerovati u dobronamjernost rektora budući da su studenti isključeni iz rasprava o njihovoj sudbini.
„Zašto se rektor Boras i prorektor Čović nisu pojavili na tribini 'Rektore, imamo problem' i odgovorili na pitanja studenata, a pojavili su se u srijedu na proslavi Dana Hrvatskih studija, gdje je rektor govorio, ali bez mogućnosti da mu se postavi pitanje? Rektor je na proslavi rekao kako se u medijima govore laži i kako on želi dobro Hrvatskim studijima, ali nije rekao kakva je točno njegova vizija Hrvatskih studija. Studenti su od rektora samo željeli čuti da će se ustroj studija zadržati kakav jest, odnosno da se ni jedan studijski smjer neće ukidati. To nismo čuli. Na tribini su također postavljena pitanja na koja su samo rektor i prorektor Čović mogli odgovoriti – što se događa s diplomama nas koji sada studiramo određene smjerove, ako njih sutra više ne bude u novom ustroju studija ili zašto je za predsjednika odbora koji odlučuje o sudbini Hrvatskih studija izabran čovjek za kojega se zna da je u sukobu s određenim ljudima na Hrvatskim studijima, a bio je i u sudskom sporu zbog Hrvatskih studija s tadašnjim Ministarstvom znanosti i tehnologije. Kada tome dodate da je i današnji ministar Barišić bio u istom tom sporu, zajedno s još jednim članom odbora, akademikom Ježićem, razumljivo je da su studenti zabrinuti i sumnjičavi oko motiva koji stoje u pozadini cijele ove priče“, rekla je.