Novoobjavljeni dokument iz slučaja Jeffreyja Epsteina dovodi u pitanje jednu od ključnih tvrdnji predsjednika Donalda Trumpa, onu o njegovu navodnom neznanju o Epsteinovim zločinima. No, to nije jedini takav slučaj.
Objava milijuna stranica dokumenata prije desetak dana u više je navrata osporila, a ponekad i izravno proturječila izjavama Trumpove administracije o sadržaju spisa.
Administracija je isprva obećala objaviti dokumente, da bi se zatim naglo povukla, nakon čega ju je Kongres na to prisilio. Dužnosnici, uključujući samog Trumpa i državnu odvjetnicu Pam Bondi, ranije su iznijeli niz tvrdnji o spisima koje su se kasnije pokazale netočnima, a čini se da se taj popis sada, s objavom novih dokumenata prošlog mjeseca, samo povećava, piše CNN.
Kada je Trump prošle godine priznao da je Epsteinova suradnica Ghislaine Maxwell vrbovala istaknutu Epsteinovu žrtvu Virginiju Giuffre u Mar-a-Lagu, tvrdio je da ne zna zašto se to dogodilo.
"Ne, zaista ne znam zašto", rekao je Trump u srpnju.
Trump je bio još odlučniji 2019. godine, kada su ga upitali je li ikada sumnjao da Epstein zlostavlja maloljetne djevojke. "Ne, nisam imao pojma", izjavio je, ponovivši: "Nisam imao pojma."
Međutim, brojni drugi dokazi doveli su te tvrdnje u pitanje, a sada se pojavio i dosad najsnažniji pokazatelj da je Trump u najmanju ruku imao određene sumnje.
U novoobjavljenom dokumentu opisuje se kako je Trump sredinom 2000-ih, nedugo nakon što je istraga o Epsteinu dospjela u javnost, rekao policiji kako mu je drago što ga "zaustavljaju" jer "svi znaju što radi". Dokument je prvi objavio Miami Herald.
Dokument se temelji na razgovoru koji je FBI vodio 2019. godine s načelnikom policije u Palm Beachu na Floridi, koji je prepričao svoj razgovor s Trumpom iz otprilike 2006. godine.
U tom je razgovoru Trump spomenuo i situaciju u kojoj se našao u blizini Epsteina i nekoliko tinejdžerica, rekavši da se "odmah maknuo odande", kako stoji u dokumentu.
U dokumentu se također navodi da je Trump bio jedan od "prvih ljudi" koji su nazvali policijsku postaju u Palm Beachu kada je saznao da istražuju Epsteina.
Upitana o tome u utorak, glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je da ne može potvrditi je li se telefonski poziv iz 2006. doista dogodio. No, dodala je da bi, ako jest, to išlo u prilog Trumpovim ranijim izjavama da je početkom 2000-ih prekinuo veze s Epsteinom i smatrao ga "jezivim tipom".
Bijela kuća, međutim, ranije nije objasnila zašto je Trump Epsteina opisao tom riječju. Kada su Trumpa u srpnju pitali o tome, obrušio se na novinara koji je postavio pitanje.
Zastupnici su u ponedjeljak prvi put dobili uvid u necenzurirane spise, nakon čega su neki ustvrdili da su cenzurama zaštićeni brojni muškarci - uključujući i navodne suučesnike.
Republikanski zastupnik Thomas Massie izjavio je u ponedjeljak za CNN kako novi dokumenti otvaraju pitanje je li direktor FBI-a Kash Patel lažno svjedočio kada je u rujnu rekao da "nema vjerodostojnih informacija" da je Epstein trgovao mladim ženama s bilo kim osim sa samim sobom.
"Nijedna", rekao je Patel tada. "Da ih ima, već bih jučer pokrenuo postupak da je trgovao s drugim pojedincima."
Na saslušanju u Zastupničkom domu istog tjedna, Patel je zanijekao da u spisima postoji bilo što što bi upućivalo na sudjelovanje drugih osoba u seksualnim odnosima s maloljetnicima. "Tako je", rekao je Patel. "Koliko je meni poznato, ne."
No, Massie i demokratski zastupnik Ro Khanna iz Kalifornije izjavili su nakon pregleda necenzuriranih spisa da su sadržavali najmanje šest imena osoba koja su bila redigirana, a koja su "vjerojatno inkriminirana".
Treba naglasiti da pojavljivanje imena u spisima nije dokaz nedjela te nije jasno za što se uopće sumnjiči šestoricu koje su spomenuli Massie i Khanna.
Jedan od navedenih muškaraca bio je u internom dokumentu FBI-a naveden kao osumnjičeni "suučesnik", ali taj dokument ne nudi nikakve dokaze o nezakonitim radnjama. Ministarstvo pravosuđa kasnije je uklonilo cenzure s nekoliko imena.
Međutim, to novo uklanjanje imena također je u suprotnosti s načinom na koji je administracija isprva predstavljala svoje postupke cenzuriranja.
Kada je CNN prošlog tjedna upozorio administraciju na neke upitne cenzure, dužnosnik Ministarstva pravosuđa sugerirao je da se u mnogim slučajevima radi o ženama koje se mogu opisati i kao "žrtve" i kao "sudionice" - te da nijedan od redigiranih nije bio muškarac.
"U mnogim slučajevima, kao što je javno dobro dokumentirano, one koje su isprva bile žrtve postale su sudionice i suučesnice", rekao je dužnosnik. "Nismo redigirali imena muškaraca, samo žrtava."
Dužnosnici su također rekli da su imena redigirana i kod dužnosnika FBI-a i policije. No, zahvaljujući pritisku zastupnika koji su vidjeli necenzurirane spise i imenima koja su sada javna, može se reći da su uklanjanja uključivale i imena nekih muškaraca koji nisu bili pripadnici snaga reda.
Na saslušanju u Zastupničkom domu u rujnu, Patel je svjedočio da se Trumpovo ime u Epsteinovim spisima pojavljuje manje od 100 puta.
Na pitanje je li se Trumpovo ime pojavilo 1000, 500 ili 100 puta, Patel je svaki put odgovorio niječno.
"Ne znam točan broj, ali nije toliko", rekao je Patel nakon pitanja je li se predsjednikovo ime spominjalo 100 puta.
Međutim, CNN je izvijestio da se Trump u Epsteinovim spisima spominje više od 1000 puta. Pretraga njegova imena rezultira tisućama dokumenata, no neki od njih su duplikati.
Ministarstvo pravosuđa krajem prosinca objavilo je otkriće više od milijun dokumenata potencijalno povezanih sa slučajem Epstein. No, s obzirom na to da ukupno postoji više od 3 milijuna dokumenata, nije jasno bi li to moglo objasniti nesklad između Patelovog svjedočenja i objavljenih spisa.
Ministar trgovine Howard Lutnick prošle je godine u jednom intervjuu izjavio da je prekinuo sve veze s Epsteinom 2005. godine, nakon neugodnog susreta u Epsteinovoj kući.
Lutnick je u listopadu za New York Post rekao da je nakon tog susreta odlučio "nikada više ne biti u istoj prostoriji s tom odvratnom osobom".
"Dakle, nikada nisam bio s njim u prostoriji ni privatno, ni poslovno - pa čak ni u filantropske svrhe", rekao je Lutnick. "Ako je taj tip bio tamo, ja nisam išao, jer je odvratan."
No, dokumenti su pokazali da to nije istina. Lutnick je u nekoliko navrata nakon 2005. pokušao dogovoriti sastanak ili razgovor s Epsteinom. U utorak je u svjedočenju pred Kongresom potvrdio da su on i njegova obitelj 2012. godine posjetili Epsteinov otok.
"I ručali smo na otoku, to je istina, sat vremena. I otišli smo sa svom mojom djecom, dadiljama i suprugom, svi zajedno. Bili smo na obiteljskom odmoru", rekao je Lutnick. "Ne sjećam se zašto smo to učinili."
Lutnick se tako pridružio Trumpu u umanjivanju svojih veza s Epsteinom na načine koji su se kasnije pokazali netočnima. Neki republikanci izrazili su zabrinutost zbog Lutnickove prvotne tvrdnje, a senator John Kennedy iz Louisiane u utorak je rekao da Lutnick "ima puno toga za objasniti". No, Leavitt je u utorak izjavila da Trump "u potpunosti podržava" Lutnicka i nazvala ga "vrlo važnim članom" predsjednikovog tima.