BANKE ARANŽERI, Barclays Capital, Deutsche Bank i JP Morgan službeno su potvrdile kako je Hrvatska ovog tjedna uspjela prodati treću tranšu obveznica na američkom tržištu u posljednjih 18 mjeseci.
Obveznice su bile izdane u protuvrijednosti 1,5 milijardi američkih dolara, s rokom dospjeća u ožujku 2021. godine uz kamatu od 6,3 posto. Gotovo je pa sigurno kako će se novac iskoristiti za krpanje proračunskih rupa a dio će ići i za nove investicije.
Kosor: To je dokaz da smo stabilni
Cijena je 98,2500, a "spread" (marža iznad referentne kamatne stope) je 340 BPS-a (3,4 posto) što je manje od onog koji je postignut prilikom prodaje zadnje tranše obveznica u lipnju prošle godine kada je bio na 380 BPS-a (3,8 posto). To u konačnici pokazuje da je "američko zaduživanje" stoji malo manje od onih prethodnih ministra Ivana Šukera.
Bloomberg donoseći vijest o obveznicama, ima i alarmantan detalj. "Hrvatska ima najviše kamate na svijetu nakon brazilskih kada bi se izuzeo utjecaj inflacije", navodi se u izvještaju misleći na kamate na zaduživanje na domaćem tržištu.
Premijerka Jadranka Kosor danas je odgovarajući na novinarska pitanja bila prilično tajnovita o novim obveznicama.
"Reći ću samo da je to odgovor i onima koji govore o stabilnosti Hrvatske. Obveznice su prodane što je svakako dokaz da smo stabilna zemlja", rekla je Kosor. O detaljima samog posla nije govorila jer će o tome, kako kaže, izvijestiti ministrica financija Martina Dalić kada se vrati iz SAD-a. S tim u vezi, Kosor je i najavila posebnu konferenciju za novinare.
Šantić: Neće se stati samo na ovom
"Pozitivno je da je Vlada uspjela prodati obveznice u jednom dosta nestabilnom razdoblju i tu ne mislim samo na prilike u eurozoni nego i odnose u geopolitičkom smislu", rekao je za Index glavni ekonomist Societe generale Splitske banke Zdeslav Šantić dodajući i kako je dobro da u slučaju izdavanja ovih obveznica postoji osiguranje od valutnog rizika što je izrazito bitno.
"U trenutku kada smo vidjeli proračun za 2011. godinu bilo je jasno kako će se država zaduživati, a prema svemu sudeći ovo neće biti i jedino zaduženje ove godine", rekao je Šantić. Naime, prema projekcijama Hrvatska treba vratiti ukupno 11 milijardi eura duga što će se morati napraviti dodatnim zaduživanjem. Državi je potrebna fiskalna reforma i konačno uređenje javnih financija kako bi se zaustavio trend povećavanja duga, smatraju analitičari.
Rohatinski protiv zaduženja
"Da se kojim slučajem nije uspjelo s obveznicama Hrvatska bi morala refinancirati unutarnji dug što bi opet značilo veće kamate za građane ali i manje novca za privatni privredni sektor", rekao je Šantić ponovivši da je nužno provesti reforme.
Guverner HNB-a Željko Rohatinski još se prošle godine u srpnju odredio protiv novih zaduženja Hrvatske.