Prema nekim procjenama, ove bi godine memorijalni kompleks na Dedinju moglo posjetiti čak 60 tisuća ljudi. Prošle godine Kuću cvijeća posjetilo je 32 tisuće ljudi, a od otvaranja kompleksa Titovo posljednje počivalište obišlo je oko 16 milijuna ljudi.
Beogradski elektronski mediji prenose i vijest da je u podgoričkim listovima nevladina organizacija "Generalni konzulat SFRJ", sa sjedištem u Tivtu, objavila spomen za Josipa Broza Tita, u kojoj iznad Titove fotografije u maršalskoj odori piše: "Četvrt vijeka bez Tebe, čitav vijek unazad".
U Beogradu postoji frizerski modni salon "SFRJ", dok je na autocesti od Beograda prema Nišu otvorena i benzinska crpka s restoranom u "retro" Titovom stilu. Također, na privatnim imanjima - među kojima je najpoznatije ono u Subotici - postoje "mini-Jugoslavije", koje su čak i katastarski uvedene pod tim imenima.
U beogradskom kazalištu "Slavija" na repertoaru je i predstava "Kako smo voljeli druga Tita", u kojoj jednu od glavnih uloga, ulogu udbaša Stenjke, igra poznati glumac Miša Janketić. Beogradski magazin "Status" posvetio je Titu naslovnu stranicu na kojoj je njegova fotografija i tekst "Broz je bio bolji". Dnevni listovi godišnjici Titove smrti također posvećuju velik prostor, podsjećajući da je njegov sprovod 8. svibnja 1980. godine bio najveći u dotadašnjoj povijesti čovječanstva, kad se okupilo 209 izaslanstava iz 127 zemalja te da su tad Ujedinjeni narodi okupljali 154 države članice.
U povodu 25. godišnjice Titove smrti iz Banje Luke i Gradiške su u srijedu ujutro u pravcu Beograda otputovali autobusi s članovima Udruge 'Josip Broz Tito', a oko 200 štovatelja Titova lika i djela posjetit će njegov grob u 'Kući cvijeća' i položiti vijence i cvijeće. Banjalučka Udruga okuplja oko 400 članova-pripadnika sva tri konstitutivna naroda u BiH odnosno Republici Srpskoj, od kojih više od jedne trećine čine osobe mlađe od 30 godina, među kojima je dvadesetak znanstvenih djelatnika s akademskim titulama. Član banjalučke Udruge je i potpredsjednik RS iz hrvatskog naroda Ivan Tomljenović.
Štovatelji Josipa Broza u srijedu će u banjalučkom kultnom kafiću 'Vox' (kojega je vlasnik Dragiša Brnić još prije pet godina pretvorio u svojevrsni muzej Titovih poprsja, velikih portreta, štafetnih palica i knjiga o pokojnom jugoslavenskom predsjedniku) popiti besplatno piće "za pokoj Titove duše", najavio je Brnić, inače Srbin, koji je Titovim likom dao oslikati svo posuđe u kafiću. Isto će učiniti i Marijan Radanović, vlasnik uglednog kafića 'Broz' u Prijedoru, koji je otvoren 1999. i u kojem se redovito održavaju partyiji u povodu Praznika rada, Titova rođendana i nekadašnjeg Dana Republike.
U Sarajevu su predstavnici SUBNOR-a BiH, kao i svake godine od Titove smrti, i ovoga 4. svibnja upriličili polaganje vijenaca i cvijeća u znak sjećanja na pokojnog jugoslavenskog predsjednika. Pred Titovom bistom, replikom Augustinčićeva kipa, postavljenom ispred nekadašnje vojarne u središtu grada, okupilo se nekoliko stotina uglavnom starijih osoba koji su došli iskazati počast vođi antifašističke borbe u drugom svjetskom ratu.
Iako u Sloveniji nije posebno obilježena 25. obljetnica smrti bivšeg jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita, u toj državi nasljednici bivše SFRJ koja je lani ušla u EU i danas postoji svojevrsni underground "Titov kult". Tito je nakon dugotrajne agonije umro 4. svibnja 1980. na sedmom katu ljubljanskog Kliničkog bolničkog centra (KBC). Taj se datum posebno ne obilježava, osim u tisku, no mnogi Slovenci svake godine, a tako će biti i ove, "hodočaste" u Kumrovec. Iako, što je manje poznato, u Sloveniji postoje dva najveća Titova spomenika na svijetu.
U rudarskom gradu Velenju, koji se do 1991. zvao Titovo Velenje, na središnjem trgu koji još uvijek nosi "maršalovo" ime, nalazi se brončana kopija kumrovečkog Titova kipa (rad Augustinčića). Kip je visok 6 metara, nalazi se na postamentu visine 4 metra, a postavljen je 1977. prilikom obilježavanja obljetnice osnutka slovenske komunističke partije. Nekada je tu bilo središte društvenih okupljanja, a danas je uglavnom turistička znamenitost koju Velenjčani rado pokažu i stranim gostima.
Još veći spomenik Titu nalazi se na brdu Sabotin blizu Nove Gorice, gdje postoji golemi "grafit" iz kamenih blokova "Naš Tito" oko kojega se - jer je okrenut prema susjednoj Italiji - često pojavljuju polemike jer ga neki smatraju provokacijom lokalnih lijevih aktivista i predlažu da se "zapusti" kako ne bi kvario dobre odnose s Rimom. Spomenik Titu na Sabotinu dug je 100, a visok 25 metara.
Nedavno obnovljene "povijesne polemike" oko značenja bivše Jugoslavije i Tita na razvoj Slovenije pokazale su kako je to još uvijek jako "simbolično mjesto" sukoba ljevice i desnice. Sadašnja vlada desnog centra Tita predstavlja kao simbol komunizma i nedemokracije, dok ljevica s "jugonostalgičnim" reminiscencijama govori da bez Tita Slovenija ne bi imala trećinu sadašnjeg teritorija ni izlaz na more. Ipak, vladajućoj stranci bliski povjesničar Janko Prunk istaknuo je nedavno da je Tito i za Slovence svakako "povijesna ličnost", i u dobru i u zlu, jer predstavlja dio njihove povijesti.
I u Makedoniji je, iako u sjeni obilježavanja 102. godišnjice smrti revolucionara Goce Delčeva, u srijedu obilježena smrt predsjednika bivše SFRJ. Društva štovatelja djela Josipa Broza Tita u Skoplju i drugim gradovima organizirala su polaganje vijenaca i paljenje svijeća, uz prigodne riječi i program. Pokraj nekadašnjih socijalističkih, zadnjih godina podignuta su i nova spomen obilježja posvećena Titu. Prvi put nakon 1991. izaslanstvo društva štovatelja Tita otputovalo je u Beograd kako bi mu odalo poštu u Kući cvijeća, a neki su se uputili i pješice.
U srijedu su svi mediji napisima i programima obilježili dan Titove smrti. List Utrinski vesnik piše da se "Tito ponovo vraća na jugoslavenske prostore" i, osvrćući se na odnos prema Titu u bivšim jugoslavenskim republikama od 1990. do danas, za Hrvate kaže da su nakon nacionalističke euforije shvatili da je Tito ipak čovjek broj jedan u njihovoj povijesti. Povjesničar akademik Ivan Katarđiev u istom napisu tvrdi da kod Makedonaca vremenom raste mit o Titu, jer je velika njegova zasluga za stvaranje makedonske države i afirmaciju istine o Makedoniji u svijetu. Da nije bilo AVNOJ-a i 50 godina ASNOM-ske Makedonije u jugoslavenskoj federaciji, teško da bi ova država kao samostalna opstala na Balkanu nakon 1991. godine, zaključuje on.
(Hina) xbr ybr