Obljetnica Titove smrti: Raspisana tjeralica za Josipom Brozom

KUĆU cvijeća u kojoj je pokopan bivši jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito, od 80-ih godina prošloga stoljeća je posjetilo više od 20 milijuna ljudi. Prema tom broju, Titov grob je posjetio jednak broj ljudi koliko je imala zemlja kojom je Tito vladao.

Kustos Muzeja povijesti Jugoslavije Momo Cvijović je za srpske medije rekao da Kuću cvijeća, koja se nalazi u okviru Muzeja, 4. svibnja, na godišnjicu Titove smrti, posjeti velik broj ljudi. "Nakon Titove smrti, njegov grob dnevno posjeti između 10.000 i 15.000 posjetitelja, koji posjete i Muzej. Ipak, oni prvenstveno dolaze zbog Titova groba", naglasio je Cvijović.

"Najveći sin naroda i narodnosti Jugoslavije"

Nakon 80-ih godina, kad je Spomen-centar Josipa Broza Tita bio vrlo cijenjena i posjećena ustanova, u 90-ima je broj posjeta "dramatično opao", ali su se u zadnjih deset godina posjetitelji počeli intenzivno vraćati "iako muzej danas nudi puno manje nego nekad", rekao je Cvijović.

Od 2009. godine su prvi put uvedene ulaznice za Kuću cvijeća u kojoj počiva "najveći sin naroda i narodnosti Jugoslavije".

Kuća cvijeća je sagrađena 1975. po nacrtima arhitekta Stjepana Kralja s ciljem da bude zimski vrt, gdje bi Tito radio i odmarao se. Mauzolej na Dedinju najčešće posjećuju državljani nekadašnjih jugoslavenskih republika, ali i strani turisti.

"Zabranjivao rat, izbjeglice, glad, siromaštvo, šovinizam"

Društvo Josip Broz Tito u povodu 30. obljetnice Titove smrti raspisalo je "tjeralicu" za Maršalom. U tekstu koji je objavilo zabočko društvo stoji:

"Traži se Josip Broz Tito zbog osnovane sumnje da je počinio sljedeća krivična djela: 50 godina najstrože zabranjivao rat, izbjeglice, glad, siromaštvo, šovinizam… radnicima gradio tvornice, stanove i osiguravao redovite i pristojne plaće… svima pružio pravo na besplatno školovanje, liječenje i pristojne penzije… građanima osiguravao slobodno kretanje diljem Jugoslavije bez straha i ičije nacionalne i vjerske mržnje", a potjernicu su potpisali predsjednik Društva Ivan Kukolja i bivši predsjednik Miško Balija.

Pročitajte više