Teško je zamisliti američki dom bez kineskih proizvoda. Mnoge osnovne potrepštine gotovo se u cijelosti uvoze iz Kine, a s novim carinama vjerojatno će postati skuplje. The New York Times analizirao je podatke o uvozu raznih proizvoda kako bi pokazao mogu li Amerikanci očekivati nestašice proizvoda, suženi izbor i povećanje cijena.
Otkako se Kina prije nekoliko desetljeća nametnula kao "svjetska tvornica", Amerikanci postaju sve ovisniji o stvarima proizvedenim u Kini u svojem svakodnevnom životu. Ako nove carine predsjednika Donalda Trumpa na kineske proizvode ostanu na snazi, dodatni trošak vjerojatno će biti prebačen na uvoznike, pa na trgovačke lance, a na kraju i na potrošače.
Iako je Trumpova administracija izrazila optimizam u pogledu dogovora o smanjenju carina, čak i niže carine mogle bi imati dalekosežne posljedice. Međutim, neće sve postati skuplje. Proizvodnja nekih artikala posljednjih se godina preselila u druge zemlje, poput Meksika i Vijetnama. A neki proizvodi još se uvijek u velikoj mjeri proizvode u Americi.
Ovisnost Amerikanaca o Kini može se vidjeti u kuhinjama. Kina predvodi svjetsku proizvodnju jeftinih dobara izrađenih u velikim količinama, kao što su posuđe i kuhinjski uređaji. Sjedinjene Američke Države također uvoze sve svoje tostere, a gotovo svaki dolazi iz Kine.
Tijekom desetljeća Peking je potrošio milijarde kako bi podržao rast kineske proizvodne industrije. Danas Kina proizvodi gotovo jedan od tri fizička proizvoda u svijetu, više nego Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Japan, Južna Koreja i Velika Britanija zajedno.
SAD je postao toliko ovisan o Kini da bi imao poteškoća u proslavi vlastitog nacionalnog praznika bez kineske robe. Naime, velika većina vatrometa uvozi se iz Kine.
Kina također proizvodi mnogo stvari koje se nalaze u američkim dnevnim boravcima, ali vjerojatno ne baš sve. Televizor je, na primjer, najvjerojatnije iz Meksika, a kauč iz Vijetnama. To je zato što se od 2018. godine dogodila zanimljiva promjena: Amerikanci su počeli kupovati više namještaja i kućanskih aparata iz drugih zemalja osim Kine.
Tijekom svojeg prvog predsjedničkog mandata, Donald Trump je uveo carine na dugi popis kineskih proizvoda. Neki proizvodi, poput drvenog namještaja i perilica rublja, već su i ranije bili podložni zaštitnim carinama.
Carine su potaknule proizvođače da otvore nove tvornice u zemljama poput Meksika, Vijetnama i Tajlanda. Te zemlje sada uvoze rekordne količine kineskih komponenti i prodaju sastavljene proizvode, poput Nintendo igraćih konzola, u Sjedinjene Američke Države.
Ove zemlje zamjenjuju Kinu kao glavnog dobavljača za neke proizvode. Uzmimo primjer usisavača: četiri od pet ih je prije dolazilo iz Kine, no sada je Vijetnam najveći dobavljač, iako ih je prije pet godina proizvodio vrlo malo.
Nekoliko stvari još se uvijek u velikim količinama proizvodi u Americi. Mali, ali značajan udio namještaja proizvodi se u SAD-u, uglavnom namještaj višeg cjenovnog ranga. Također, velika većina madraca proizvodi se u Americi, budući da su glomazni i skupi za transport.
U kupaonicama su gotovo svi proizvodi za osobnu njegu vjerojatno proizvedeni u Kini. To možda nije slučaj s pamučnim proizvodima. Kina je najveći svjetski proizvođač tekstila, ali danas Amerikanci više ne nabavljaju većinu svoje posteljine, platna ili odjeće iz Kine.
To je dijelom zato što je u posljednjim danima prvog Trumpova mandata zabranjen uvoz pamuka iz Xinjianga u SAD, zbog navodnih kršenja ljudskih prava i prisilnog rada. Xinjiang je regija gdje se proizvodi više od 90 posto kineskog pamuka.
Ali Kina je također izgubila proizvodnju u korist zemalja s nižim plaćama. Prošle godine Nikaragva je bila glavni izvor majica, Indija za ručnike, a Bangladeš za traperice.
Najskuplji proizvod u mnogim domovima, automobil, gotovo sigurno nije iz Kine. Zapravo, Amerikancima je gotovo nemoguće kupiti vozilo proizvedeno u Kini zbog prijašnjih carina i strogih regulatornih zahtjeva. To ne znači da automobili neće poskupjeti. Mnogi autodijelovi dolaze iz Kine, a nove carine na mnoge strane dijelove stupaju na snagu 3. svibnja.
A kupci koji su u potrazi za električnim vozilom, otkrit će da je najskuplja komponenta, baterija, vjerojatno proizvedena u Kini i podložna carini od 173 posto.
Proizvođači su uspjeli održati dotok robe potrošačima kad je Trumpova administracija prvi put uvela carine na Kinu, ali ovaj put to će možda biti puno teže. Nove carine od 145 posto prijete prekidom uvoza većine proizvoda.
A planirane carine za desetke drugih zemalja znače da će dobavljači koji pokušaju nabaviti robu iz drugih zemalja možda ipak imati dodatne troškove. Iako je teško reći koliko će proizvodi poskupjeti, ekonomisti kažu da se većina povećanih troškova uvoza obično prebacuje na potrošače. Kako god se situacija razvijala, opremanje američkih domova vjerojatno će postati teže i skuplje.