NIJE tajna da je zdravstveni sustav u Hrvatskoj nepouzdan, spor i korumpiran. Jasno je to i pacijentima i liječnicima, a ako je suditi prema broju i ozbiljnosti propusta zadnjih nekoliko godina, ispada da je najbolje izbjegavati javno zdravstvo.
Jedna od najgorih bolnica s obzirom na broj afera je splitska, redovito spominjana u kontekstu nesposobnosti, teških propusta i korupcije.
Zamijenili pacijentice. Zdravu zadržali u bolnici, a zaraženu vratili u dom za starije
Tijekom travnja 2020., u jeku pandemije covida-19, u KBC-u Split su zamijenili dvije pacijentice. U bolnicu su istodobno stigle dvije starice, iz različitih domova. Obje su bile teškog zdravstvenog stanja i dementne, stoga nisu mogle komunicirati i odazivati se na svoje ime.
Sama hospitalizacija je dobro funkcionirala, s redovitim pretragama, te je uredno vođena. No, dijagnoze su im vođene pod krivim imenima. Jedna od njih je preminula, a jedini član obitelji, nećak iz Zagreba, nije mogao vidjeti da se ne radi o njegovoj teti jer zbog koronavirusa nije bilo dopušteno otvarati lijes.
Tako je sahranjena pod krivim imenom, a zamjena je otkrivena tek kada je druga starica vraćena u krivi dom za starije, gdje su djelatnici shvatili da to nije njihova štićenica.
Nedugo nakon tog slučaja se dogodila još jedna zamjena, u kojoj je jedna zdrava štićenica doma zadržana na liječenju od koronavirusa u splitskom KBC-u, a pacijentica koja je imala covid-19 vraćena u dom za starije.
U to vrijeme je ravnatelj KBC-a Split bio Julije Meštrović, koji je ponudio ostavku ministru zdravlja Viliju Berošu. Do ostavke ipak nije došlo pa je dvije godine nakon spomenutih zamjena pacijentica Meštroviću prišao HDZ i ponudio mu da bude njihov kandidat za gradonačelnika. Iako je bio prvi izbor HDZ-a, ponudu je odbio, a umjesto njega je kandidat postao Zoran Đogaš.
>> U KBC-u Split su dvaput zamijenili identitete pacijentica. Meštrović ostaje ravnatelj
Prijava za nesavjesno liječenje, četiri smrti
Početkom 2020. je policija napravila izvide na Zavodu za kardiologiju KBC-a Split po zahtjevu DORH-a, a zbog prijava za nesavjesno liječenje. Radilo se o 25 slučajeva koje je, prema prijavi, počinio poznati splitski kardiolog, a od toga se u četiri slučaja radilo o smrtnom ishodu tijekom ili nakon nestručno provedenih operacija.
U prijavi stoji da je ugrađivan manji broj premosnica nego što je bilo potrebno, a premosnice su ugrađivane na neodgovarajuće arterije. Prema jednom anonimnom navodu, nakon jednog smrtnog ishoda na operacijskom stolu, operacija je nastavljena tako da bi se postavio aortni graft, uz komentar liječnika da će na taj način "bolje izgledati na patologiji".
Uz to je liječnik navodno govorio da mu je premala plaća da bi obavio sve što je bilo potrebno, neke postupke nije radio jer mu se nije dalo te kako neće stići napraviti sve procedure jer ga čeka društvo za kartanje.
Prema drugoj strani priče, onoj prozvanog liječnika Denisa Nenadića, radilo se o lažnoj prijavi, koju je, tvrdio je, vjerojatno anonimno uputio nekadašnji šef Zavoda za kardiologiju na KBC Split, Cristian Bulat. Sam Bulat je optužen za primanje mita 2018.
Udovica preminulog pacijenta tvrdila da je dala mito. Dignuta optužnica, slučaj još na sudu
U emisiji Provjereno je istupila udovica pacijenta koji je 2018. preminuo nakon operacije za koju je liječnik, tvrdila je, primio mito. Radi se o Ljubici Adžaip, koja je priznala da liječnika ne bi prijavila da joj suprug nije preminuo tijekom operacije, a zbog davanja mita je i sama zaradila kaznenu prijavu.
Policija je uhitila liječnika, kardiologa Cristiana Bulata, te obavila pretres stana, automobila i ambulante, nakon čega je pušten da se brani sa slobode. Radilo se o 3 tisuće eura mita za operaciju koju je po liječničkoj dužnosti i radnom mjestu morao obaviti.
Ljubica Adžaip je u emisiji Provjereno tvrdila da je na savjet medicinske sestre predala mito liječniku, na čemu on prilikom predaje nije ni zahvalio.
Lani je slučaj još bio na sudu, tek u fazi zakazivanja rasprave, iako je optužnica potvrđena sredinom 2020. U optužnici je navedeno kako je utvrđen nesrazmjer između zakonito stečenih prihoda i imovine optuženika i članova njegove obitelji u iznosu od 3.558.730,28 kuna te je predloženo da se taj novčani iznos oduzme.
Optužnica: Smatrao da novac koji je dobio nije dovoljan za operaciju
Tereti ga se i da unatoč teškom pogoršanju stanja pacijenta nije naložio njegov hitni premještaj na zavod kako bi ga operirao smatrajući da novčani iznos koji je dobio nije dovoljan da bi obavio operativni zahvat.
Cristian Bulat još radi na Zavodu za kardiologiju KBC-a Split, unatoč optužbi za korupciju i postupku koji se protiv njega vodi na sudu. Upravo je ranije spomenuti Denis Nenadić, koji je anonimno prijavljen za 25 propusta, od čega četiri sa smrtnim ishodom, postao šef kirurgije umjesto Bulata.
Umro nakon što je satima čekao na pregled
Smrt srčanog bolesnika dok je čekao pregled na Hitnom plućnom prijemu Klinike za plućne bolesti KBC-a Split obilježila je prve dane 2017. Prema izjavi kćeri drugog pacijenta, koji je u istom trenutku čekao u redu, tim Hitne pomoći je brzo reagirao, ali je u redu na plućnom odjelu bilo 30-ak ljudi.
Kako se radilo o osobi s dva stenta i srčanom bolesniku, kćer je smatrala da bi trebao imati prednost. Na traženje prednosti za hitni pregled zbog lošeg općeg zdravstvenog stanja, medicinska sestre je kćeri rekla da su morali ići na interni prijam.
U jednom trenutku mu je pozlilo pa je kćer zamolila za pomoć. Pomoć je stigla u vidu ležećih kolica, ali je pacijent svejedno morao čekati četiri sata na pregled. Nakon toga je liječnica dala uputnicu za RTG pluća i laboratorijsko vađenje krvi, a kćer je oca morala odvesti na Hitni kirurški prijam. Problem je bio u tome što na Hitnom plućnom prijemu uopće nema RTG uređaja pa su mu tu mogli samo izvaditi krv.
Kćer ga je sama prebacila automobilom na Hitni kirurški prijam, udaljen stotinjak metara. Napravljen je RTG pa su se opet automobilom vratili na Hitni plućni prijam.
"Tamo je vladao potpuni kaos. Starija žena, također srčani bolesnik koja je već satima ležala na istim onim bolničkim ležećim kolicima kao što je ležao i moj otac, još je bila u čekaonici. Imala je masku na licu i s njome je bio sin. Stalno je stajao pokraj nje i govorio kako će biti sve dobro", tvrdila je kćer drugog bolesnika koja je svjedočila cijeloj situaciji.
U jednom trenutku je žena prestala pokazivati znakove života, nakon čega ju je osoblje prekrilo bijelom plahtom i unijelo u ambulantu. Smrtni ishod je možda bio neizbježan, ali je bolesnica nekoliko sati čekala u redu za pregled na Hitnom plućnom odjelu. Šokantnu ispovijest svjedokinje je objavila Slobodna Dalmacija.
Kirurg se s kolegicom dopisivao o mitu: "Karcinome ne daj nikome. Mene zovi"
Hrvoje Tomasović, kirurg koji je nedavno preminulog Indexa Vladimira Matijanića opisao kao "mrtvog neprijatelja", krajem 2015. bio je pod nadzorom Ministarstva zdravlja zbog komunikacije putem Facebooka u kojoj je dogovarao podjelu mita pacijenata s kolegicom Ivanom Jukić.
>> HDZ-ov splitski kirurg koji je dogovarao mito: Tko je Matijaniću kriv što nema vezu
> Reagiranje Ivane Jukić: U člancima me se kleveće
Prepiska uključuje raspravu o tome koliki novčani iznos mita se može očekivati od pacijenata, pri čemu je Tomasović podučavao mlađu kolegicu Ivanu. "Malo mi šalji pacijente. Samo meni, ništa ovoj stoci"..."Ako tko da pare, dobiješ tal" , pojašnjavao je Tomasović.
Na pitanje Ivane koliki iznos mita može očekivati, odgovorio je: "Netko ništa, netko 100 do 300 (eura)", a otkrio je i koji su pacijenti najisplativiji: "Karcinome ne daj nikome. Mene zovi."
"A jebiga. Gadna su vremena", pomalo je bila razočarana doktorica Jukić. "Ovaj mjesec ću ti upućivati pacijente koliko ih imam. Uistinu očekujem rezultate", odgovorila je nakon nekoliko sati prepiske.
"Ako što daju, dobiješ. Ili im možeš ti uzeti lovu ako oćeš. Ovo je samo na bazi njihove volje. Ja se ne usudim pitati", pisao joj je Tomasović.
To je mali dio prepiske, u kojoj su se još žalili na premale plaće (Tomasoviću bi bilo mjesečno dosta 50 tisuća kuna, mlađa kolegica je skromna i dovoljno joj je 20), hvalili kako dobivaju poklone (23 kila mesa, kava, piće...) i javljali jedno drugome o platežnoj moći pacijenata koje su "razmijenili".
Povijest korupcije, nemorala i nesavjesnog liječenja
Povijest KBC-a Split je puna teških optužbi za korupciju, podvala, nesposobnosti i nebrige. 2012. su zamijenjene dvije mrtve bebe, što je otkrio tek jedan od roditelja kada je došao preuzeti tijelo. Kiretaže na živo, koje se provbodile na splitskog ginekologiji, postale su javno poznate zbog istupa bivše saborske zastupnice Ivane Ninčević Lesandrić.
2014. je jedan od splitskih ortopeda odbio operirati teško bolesnog pacijenta uz komentar: "Što ću to operirati, ionako će umrijeti", a 2008. je USKOK provodio akcije Dijagnoza 1 i Dijagnoza 2 zbog krivotvorenja dijagnoza i "sređivanja" prava pripadnika HV-a i HVO-a na invalidske mirovine, osobne invalidnine, povećanje invalidnina, oslobađanje carina i stambene kredite po beneficiranim kamatama. Mito se kretalo od 3.5 do 8 tisuća eura.
Depresivna je činjenica da su sve poznate afere u KBC-u Split samo mali dio stvarnih razmjera problema. Kako vidimo na primjeru Vladimira Matijanića, situacija nije ništa bolja danas nego prijašnjih godina i desetljeća.
Tko zna koliko je ljudi preminulo na sličan način kao i Matijanić, ali se za to ne zna.