Šef Mosta odgovorio Indexovom kolumnistu: Bez kršćanstva Europa nije svoja

INDEXOV redoviti kolumnist Željko Porobija napisao je članak pod naslovom "Našu europsku civilizaciju nije stvorilo kršćanstvo, nego protivljenje njemu". 

>> Našu europsku civilizaciju nije stvorilo kršćanstvo, nego protivljenje njemu

Čelnik Mosta Božo Petrov putem Facebooka je dao svoje viđenje ove teme. Tekst Bože Petrova nosi naslov "Ne bojimo se istine".

U nastavku prenosimo tekst Bože Petrova u cijelosti. Dodali smo tek podnaslove da je tekst lakše pratiti. 

Naša inicijativa „Vratimo EU kršćanskim korijenima“ kojom prikupljamo potpise za uvrštavanje kršćanske baštine među temeljne vrijednosti u osnivačke ugovore Europske unije očito je uzburkala duhove i nažuljala mnoge. U duhu je dijaloga argumentirano odgovoriti pa koristim ovu priliku za odgovoriti na prozivku s Indexa i sve buduće prozivke.

"Živimo u vremenima kad su svima puna usta slobode"

Živimo u vremenima kad su svima puna usta slobode. Vjerujem da svaka osoba, pogotovo novinar koji je pisao ovaj tekst, jako cijeni svoju osobnu slobodu. Stoga ću za početak postaviti jedno pitanje: koja je to civilizacija prije kršćanske dokinula ropstvo? Koja je to civilizacija, osim naše, ljudsko dostojanstvo pretpostavila „pravima“ moćnijega?

William Wilberforce, nadahnut svojim kršćanskim uvjerenjima u borbi protiv ropstva, inicirao je i doveo u britanskom parlamentu do izglasavanja Zakona o trgovini robljem 1807., kojim je ukinuta trgovina robljem u Britanskom Carstvu, a 1833. donesen je i Zakon o ukidanju ropstva, kojim je ropstvo potpuno ukinuto.

Ukidanje ropstva u velikoj je mjeri bilo motivirano kršćanskim pogledom na ljudsko dostojanstvo i jednakost (ne samo spletom ekonomskih ili političkih čimbenika), što pokazuje kako su religijske ideje imale dubok i pozitivan utjecaj na društvene promjene.

I kada postoje snažni dokazi koji potvrđuju određene teze, toliko snažni koliko je jasno da je npr. krava životinja, a nije cvijet, određeni ljudi to ne mogu prihvatiti. I u njihovom slučaju tu nije samo riječ o neprihvaćanju istine ili zanemarivanju istine, nego o aktivnom širenju neistina, kako bi se sakrila ili barem razvodnila istina.

Samo djelomično i samo kod nekih radi se o nedostatku znanja, ali uglavnom je riječ o ideološkoj agendi, gdje je selektivno izostavljanje određenih činjenica zapravo svjestan pokušaj promicanja lažnih ideja te potvrda predrasuda koje oblikuju, u ovom slučaju novinarevu, interpretaciju povijesti.

Njihov uspjeh u zavaravanju izravno ovisi o našoj volji i želji da se informiramo, o otvorenosti našeg srca u traganju za istinom. Ako težimo istini i pravdi, njihov će uspjeh trajati onoliko koliko je potrebno prosječnom čovjeku da u tražilicu upiše “kršćanska baština Europa” ili “srednji vijek tehnologija”.

"Jesmo li sposobni za istinu?"

Odlučimo li tako testirati tvrdnje iznesene u Indexovom članku, raspast će se kao kula od karata u roku od tri minute. Toliko će trajati sreća novinara koji igra upravo na tu kartu da će ljudi pročitati tekst i uzeti ga “zdravo za gotovo”.

A ja pozivam svakoga od nas da uvijek tragamo za istinom i da nikad ne uzimamo tekstove “zdravo za gotovo”. Čije srce istinski čezne za istinom, pronaći će Istinu. Volio bih da svi imamo hrabrosti za takvu avanturu.

Pozivam na to sve ljude, pa i novinara koji je pisao ovaj tekst. Budimo hrabri otvoriti se Istini, tragajmo za njom otvorena srca, spremno testirajmo vlastite argumente. Istina će nas na tom putovanju presresti i usmjeriti u pravom smjeru. Jesmo li sposobni za istinu? Možda previše provokativno pitanje, ali razmislite o njemu.

Odgovori na tvrdnje iz teksta

Glede tvrdnji iznesenih u tekstu na Indexu, upozorit ću tek na neke, jer bi sveobuhvatan popis netočnih tvrdnji i argumentacija zahtijevao dužu formu.
Iako je nesporno da su grčko-rimska civilizacija i drugi kulturni doprinosi prethodili kršćanstvu, zanemarivanje ključne uloge kršćanstva u oblikovanju zapadne civilizacije predstavlja ozbiljan propust.

1. KRŠĆANSTVO I INTELEKTUALNI, UMJETNIČKI I ZNANSTVENI RAZVOJ

• Sinteza grčke filozofije i kršćanske misli: Kršćanstvo nije odbacilo grčko-rimsku baštinu, već ju je integriralo i proširilo. Filozofi poput sv. Augustina i sv. Tome Akvinskog spojili su kršćansku teologiju s grčkom filozofijom, stvarajući temelje za srednjovjekovnu i renesansnu misao.

• U „mraku“ Srednjeg vijeka bilo je puno više svjetla nego što su mnogi spremni priznati: Crkva je osnovala prva sveučilišta u Europi, kao što su Sorbonne i Oxford, koja su postala središta znanstvenog i filozofskog istraživanja te omogućili razvoj prirodnih znanosti, prava i humanističkih znanosti.
• Mnogi su redovnici i svećenici, poput Ruđera Boškovića, Rogera Bacona i Gregora Mendela, bili veliki inovatori i pioniri u svojim znanstvenim disciplinama.
• Kršćanska umjetnost, arhitektura i glazba duboko su ukorijenjene u europskoj kulturi. Kršćanske sakralne građevine, sakralna glazba i religijska umjetnost, ali i pučka pobožnost, nisu bile tek izraz vjere svojih autora i sudionika, već su inspiracija mnogim kulturnim stvarateljima.

2. KRŠĆANSKA ETIKA I DRUŠTVENI RAZVOJ

• Moralna revolucija: Kršćanske vrijednosti poput ljubavi prema bližnjemu, opraštanja, brige za slabije i solidarnosti utemeljile su moralne norme zapadne civilizacije. Ove su vrijednosti bile ključne za razvoj europskog zdravstva, humanitarnog djelovanja i institucionaliziranog odgoja. Do današnjeg dana Crkva je stup globalnog karitativnog djelovanja, a u najnerazvijenijim dijelovima svijeta njezine organizacije i misionari nositelji su javnog obrazovanja, zdravstva i karitativnog djelovanja.
• Političke strukture i prava: Koncepti poput jednakosti svih ljudi pred Bogom utjecali su na razvoj ideje jednakosti pred zakonom. Sveti sakramenti jednako su obvezivali i kraljeve i kmetove, što je u feudalnom društvenom ustrojstvu, koje nije bilo lišeno društvenih nepravdi, jasno pokazivalo da kršćanstvo teži boljem i svetijem. Kršćanska doktrina podržavala je ideje o ljudskim pravima i dostojanstvu koje su, kad je za to sazrelo vrijeme, inspirirale moderne političke procese i demokratske institucije. Pa i institucije Europske unije koju su osnovali velikani čija su osobna uvjerenja bila duboko kršćanska.

Da sumiram, tvrdnje da je europska civilizacija izgrađena na protivljenju kršćanstvu zanemaruju dubok i trajni utjecaj kršćanskih vrijednosti i tradicija na formiranje i razvoj zapadne civilizacije.

Od očuvanja i nadograđivanja nasljeđa antike, preko znanstvenog i tehnološkog napretka u Srednjem vijeku i renesansi, do inspiriranja modernih institucija i borbi za marginalizirane i ranjive u današnjem vremenu.

"Ljudi romantiziraju antiku"

Volio bih da i ovaj novinar i drugi ljudi prouče radove svjetski poznatog povjesničara Toma Hollanda (ne glumca, nego povjesničara), koji sam navodi da ljudi danas imaju romantiziranu sliku o antici, koja je zapravo znala biti jako brutalna (sjetite se samo svjetine po gladijatorskim arenama gdje se ubijalo za zabavu).

Upravo su tu antiku oplemenile kršćanske vrijednosti te je 1500 godina nadogradnje te antike kroz kršćanske vrednote dovelo do procvata zapadne misli.

Kršćanstvo nije samo oblikovalo našu prošlost, već ostaje ključni čimbenik za razumijevanje našeg sadašnjeg identiteta i budućeg smjera. Bez kršćanstva, Europa nije svoja, gubi identitet i tone u sveopćem relativizmu.

Nekima je to možda cilj, ali mi koji želimo prosperitetnu i snažnu Europu, a u njoj suverenu i uspješnu Hrvatsku, znamo da su kršćanske vrijednosti odgovor na lutanja današnjice. Otvore li se Istini, i naši će neistomišljenici doći do istoga zaključka, a mi ćemo dotad spremno i argumentirano s njima polemizirati u kršćanskoj ljubavi.

I evo, neka se za početak tog puta potraži odgovor na sljedeće pitanje: Zašto je car Honorije ukinuo gladijatorske igre? Budimo hrabri, testirajmo svoje argumente tražeći Istinu.