ODVJETNICI Alekseja Navalnog su kazali da im nije dozvoljen pristup njihovom klijentu od kada je taj oštri kritičar Kremlja nakon povratka u Rusiju dan ranije uhićen te da ne znaju kakvo je njegovo stanje.
Ruska policija u nedjelju je privela Navalnoga po njegovu dolasku u zračnu luku Šeremetjevo iz Njemačke i to kada se pripremao proći kontrolu putovnica, potvrdila je ruska Savezna služba za zatvore (FSIN). Zapadne zemlje odmah su se oglasile kritizirajući Rusiju zbog uhićenja i pozvale je da ga hitno oslobodi.
Navalni se u Njemačkoj posljednjih mjeseci oporavljao nakon što je preživio pokušaj trovanja u Rusiji.
Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas u ponedjeljak je zatražio hitno puštanje Navalnog iz pritvora, podsjetivši da Rusiju vlastiti ustav i međunarodne obveze sile na poštivanje načela vladavine prava i zaštite građanskih prava.
"Ta se načela moraju također primjenjivati i na Navaljnog. Trebao bi smjesta biti oslobođen", rekao je Maas.
Javili se Britanci: "Uhićenje je zastrašujuće"
Velika Britanija također je od Rusije zatražila da smjesta oslobodi Navaljnog te od Moskve također traži da objasni kako je oporbeni političar napadnut kemijskim oružjem prije nekoliko mjeseci.
"Zastrašujuće je da su ruske vlasti uhitile Alekseja Navaljnog, žrtvu podlog zločina. On mora odmah biti oslobođen", kazao je ministar vanjskih poslova Dominic Raab.
"Umjesto da progone Navalnog, Rusija bi trebala objasniti kako je došlo do upotrebe kemijskog oružja na njezinu tlu", dodao je Raab.
Britanski ministar za distribuciju cjepiva Nadhim Zahawi također je izrazio zabrinutost za sigurnost Alekseja Navalnog.
"Zabrinuti smo za sigurnost i dobrobit Navalnog. I naravno, moramo rusku vladu privoljeti da odgovori zašto je na Navalnom korišten otrov", rekao je Zahawi.
Pompeo: Pustite ga smjesta i bezuvjetno
Američki državni tajnik Mike Pompeo je rekao u nedjelju da ruske vlasti pokušavaju ušutkati njihove kritičare te pozvao Moskvu da "smjesta i bezuvjetno" pusti Navaljnog iz pritvora.
"Samouvjereni politički vođe se ne boje suparničkih glasova, niti posežu za nasiljem protiv svojih političkih protivnika i njihovim uhićenjima", rekao je Pompeo.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel je ocijenio u nedjelju da je uhićenje Alekseja Navalnoga po dolasku u Moskvu,"neprihvatljivo" te je pozvao na njegovo "trenutačno puštanje" na slobodu.
Šef diplomacije Europske unije Josep Borrell također je u nedjelju pozvao ruske vlasti da "poštuju prava Alekseja Navalnoga" i u tvitu je zatražio njegovo puštanje.
"Neprihvatljiva je politizacija pravosudnog sustava", dodao je Borrell.
Na oslobađanje Navalnog odmah su pozvale Poljska, Litva, Latvija i Estonija. Te zemlje traže da EU uvede "restriktivne mjere" Rusiji.
Otrovan u kolovozu
Navalni je u kolovozu hitno prebačen na liječenje u Njemačku, nakon što je kolabirao u zrakoplovu na letu iz Sibira za Moskvu. Njemačka i druge zapadne države smatraju da se radilo o pokušaju ubojstva Navalnog nervnim plinom novičokom, razvijenim u bivšem SSSR-u.
Rusija negira bilo kakvu umiješanost u incident, a u međuvremenu su vlasti krajem prosinca otvorile istragu protiv Navalnog zbog, kako tvrde, "prevare većih razmjera".
U priopćenju ruskoga istražnog odbora, koji razmatra ozbiljna kaznena djela, stoji kako je Navalni osumnjičen jer je navodno potrošio 356 milijuna rubalja (oko 3.9 milijuna eura) za privatne potrebe, a radilo se o donacijama što ih je prikupilo nekoliko organizacija i udruga s kojima surađuje.
Ruske vlasti su rekle da je riječ o udrugama koje se bore protiv korupcije ili za zaštitu ljudskih prava, a u priopćenju se navodi da se radilo o kupnji robe i usluga te pokrivanju osobnih troškova poput putovanja u inozemstvo.
Predsjednik Vladimir Putin tvrdi da su izvješća medija po kojima su ruski agenti državne sigurnosti otrovali Navalnoga dio zavjere koju podupiru Sjedinjene Države kako bi ga se pokušalo diskreditirati. Dodao je i da Navalni nije toliko značajan da bi bio meta.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u ponedjeljak je kazao da je bijes zapadnih zemalja zbog uhićenja Navalnog smišljen potez čiji je cilj skrenuti pažnju s domaćih problema u zapadnim zemljama.