Diplomatski, a potom i medijski pritisak Zapada očigledno je pokrenuo ukrajinsku vojsku. Pritom su medijske objave bile tek odraz diplomatskog pritiska na Kijev da pokrene vojsku i opravda sve silne desetke milijardi naoružanja i streljiva dobivenog od Zapada.
Amerikanci i Britanci odlučili su pritisak usmjeriti izravno prema zapovjedniku ukrajinske vojske, generalu Valeriju Zalužnom. Zbog toga je održan sastanak na vrlo visokoj razini. S američke strane na sastanku je sudjelovao general Christopher G. Cavoli, trenutni zapovjednik Savezničkih snaga za Europu (SACEUR), s britanske načelnik glavnog stožera, admiral Tony Radakin.
Uz generala Zalužnog ukrajinske pozicije zašto se ne može i što im još fali (a Ukrajincima vječno nešto fali) branili su i načelnik glavnog stožera Serhij Šaptala, zapovjednik ukrajinske ratne mornarice Oleksij Neižpapa i drugi visoki časnici.
Poduži popis želja Kijeva
General Zalužni na svom Telegram kanalu napisao je da je jedna od tema sastanka bio tijek ukrajinske ofenzive, no da je glavna tema bio poduži popis onog što bi ukrajinska vojska htjela dobiti čim prije. Popis, po priznanju samog Zalužnog, obuhvaća streljivo, oružje, protuzračne sustave, sustave za elektronsko djelovanje i sustave za razminiranje. Zalužni je kao posebno važno područje spomenuo bespilotne letjelice, važnost dobivanja novih i boljih te sustave kojima će neutralizirati ruske.
Tako smo dobili ukrajinski pogled na sastanak. Američki i britanski nismo dobili, ali se s vrlo velikom sigurnošću može pretpostaviti da su general Cavoli i admiral Radakin imali samo jedno pitanje, a to nije 'što vam treba', već 'mislite li se vi pokrenuti'. Točan datum sastanka nije objavljen, no s obzirom na to da je Zalužni tekst na Telegramu objavio 16. kolovoza, bio je nedavno.
Protuofenziva se pokrenula
Nakon ne baš uspješna dva i pol mjeseca ukrajinska vojska počela je aktivnije napadati na drugim dijelovima bojišta osim kod Bahmuta. Prvi put na jednom dijelu bojišta ukrajinske snage su nastavile ofenzivna djelovanja i nakon što su osvojile primarni cilj. To je nemalo iznenadilo Ruse koji su navikli na to da Ukrajinci nakon osvajanja nekog naselja stanu pa onda oni na miru organiziraju protunapade kako bi vratili izgubljeni teritorij.
Ovog puta Ukrajinci su, nakon što su oslobodili Urožajne, nastavili prodirati dolinom rijeke Mokri Rivi. Da bi to postigli, po britanskim izvorima, morali su upotrijebiti sve četiri brigade mornaričkog pješaštva. Iznenađeni Rusi napustili su prije pripremljene obrambene položaje te se povukli više od kilometar u pozadinu.
Neki ruski i ukrajinski izvori tvrde da su ukrajinske snage uspjele prodrijeti više od tri kilometara na jug i doći do još jednog okupiranog ukrajinskog mjesta čije će se ime spominjati danima, ako ne i tjednima - Staromlinivka.
Nešto slično dešava se u mjestu Robotine i oko njega. Ukrajinski kontinuirani napadi traju duže od tjedan dana. Suočen sa snažnim ruskim otporom, ukrajinski glavni stožer u borbu je uključio i svoje najbolje snage - 46. zračnodesantnu i 82. zračnodesantnu brigadu. Ova potonja naoružana je s 14 britanskih tenkova Challenger 2 i smatra se najmoćnijom postrojbom ukrajinske vojske.
Mogu li ukrajinci do Melitopolja?
Iako se ukrajinsko napredovanje ponešto ubrzalo, teško da će moći nadoknaditi dva mjeseca zastoja. Tako se The Washington Post u tekstu objavljenom 17. kolovoza poziva na analize američkih obavještajnih službi koje, sasvim razumljivo, ne vide mogućnost da ukrajinska vojska u skorom vremenu (a to znači prije dolaska jesenskih kiša) dopre do grada Melitopolja.
Osvajanje grada koji je otprilike veličine Splita za ukrajinsku vojsku je gotovo neostvariva zadaća. Međutim, stavljanjem grada u okruženje ili barem u poluokruženje prekinule bi se sve kopnene veze prema Krimu. Posljedično, Krim bi s Rusijom ostao povezan samo mostom koji uslijed ukrajinskih napada baš i nije u najboljem stanju.
S obzirom na to da se ukrajinska vojska jako muči s oslobađanjem mjesta koje je prije ruske agresije imalo 74 stanovnika (Robotine), zamislite koliko bi se mučili osloboditi grad s više od 150 tisuća stanovnika.
Jedina šansa
Jedina šansa da ukrajinska vojska u preostalih mjesec dana osigura veće pobjede je da dodatno prenapregne ruske snage. Zapadni izvori tjednima objavljuju da ruska vojska ima vrlo tanke rezerve. Tim prije jer ih je upotrijebila na istoku Ukrajine, u Luhanskoj i Harkivskoj oblasti, pokušavajući natjerati Zalužnog da odustane od ofenzive i prebaci najbolje snage na istok.
Iako su Rusi imali neke uspjehe (približili su se važnom mjestu Kupjansku), sad im tih (po ukrajinskim procjenama) 100 tisuća vojnika i 900 tenkova jako nedostaje na jugu. Problem je što, da bi prenapregnula ruske, ukrajinska vojska mora prenapregnuti i svoje snage. To pak znači i ogromno povećanje gubitaka, a to upravo ono čega se Volodimir Zelenski panično boji.