Prosječna cijena četvornog metra prodanog novoga stana u Hrvatskoj u 2022. godini iznosila je 2190 eura (16.489 kuna), što je 20.2 posto više nego u 2021. godini, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
U Zagrebu je pritom prosječna cijena četvornog metra novog stana bila 2579 eura (19.422 kune), što je 32.4 posto više nego godinu prije, a u ostalim naseljima 14.087 kuna ili 12 posto više.
Prosječna cijena kvadrata novog stana koje su prodavala trgovačka društva i druge pravne osobe, bez programa društveno poticane stanogradnje (POS), u 2022. dosezala je 2237 eura (16.852 kune), što je 21.7 posto više u odnosu na 2021. godinu.
Cijena kvadrata stanova u Zagrebu porasla za 30 posto
Cijena kvadrata tih stanova u Zagrebu je porasla za 30.9 posto, na 2588 eura (19.490 kuna), a u ostalim naseljima za 15 posto, na 1927 eura (14.515 kuna).
Prosječna cijena četvornog metra POS-ovih stanova lani je, pak, bila 1212 eura (9133 kune) i bila je 19.5 posto viša u odnosu na godinu prije. U Zagrebu je iznosila 1018 eura (7666 kuna), što je pad za 0.3 posto, dok je u ostalim naseljima porasla za 23.4 posto, na 1224 eura (9219 kuna).
U 2022. u Hrvatskoj je prodano 3910 novih stanova, od čega 1741 u Zagrebu i 2169 u drugim naseljima. Od ukupnog broja prodanih stanova, njih 193 su POS-ovi, a 3717 prodala su trgovačka društva i druge pravne osobe.
U drugom polugodištu 2022. prosječna cijena kvadrata viša za 20.1 posto
U DZS-ovoj statistici izneseni su podaci i o prosječnoj cijeni četvornog metra prodanog novoga stana u Hrvatskoj u drugom polugodištu prošle godine, koja je iznosila 2238 eura (16.857 kuna), što je 20.1 posto više nego u istom razdoblju 2021.
Pritom je prosječna cijena četvornog metra novog stana u Zagrebu iznosila 2734 eura (20.590 kuna), što je 34.6 posto više nego godinu prije, a u ostalim naseljima 1946 eura (14.665 kuna) ili 14.9 posto više.
Koliko je stanova prodano?
Prosječna cijena četvornog metra stanova POS-a u drugom je lanjskom polugodištu iznosila 1131 euro (8522 kune) i bila je 7.8 posto viša u odnosu na drugo polugodište 2021. godine.
U Zagrebu je pala za 7.2 posto, na 977 eura (7360 kuna), a u ostalim naseljima je porasla za 10.4 posto te je iznosila 8577 kuna.
Podaci DZS-a pokazuju i da je u drugom polugodištu prošle godine u Hrvatskoj prodan 2041 novi stan, od čega 752 u Zagrebu i 1289 u drugim naseljima. Od ukupnog broja prodanih novih stanova, 83 su stanovi POS-a, dok su njih 1958 prodali trgovačka društva i druge pravne osobe.
Investicijski analitičar objasnio koja bi vrsta nekretnina mogla pojeftiniti
Investicijski analitičar Filip Vučagić u Newsnightu na N1 televiziji je komentirao stanje na tržištu nekretnina u Hrvatskoj. Vučagić vjeruje da će u ovim ekonomskim uvjetima cijene novogradnje ostati iste, no smatra da bi moglo doći do korekcije starijih nekretnina i da bi njihova cijena mogla pasti.
Smatra da je država možda trebala nekim drugim alatima utjecati na stanje na tržištu, konkretno na povećanje ponude.
"To se može kroz prostorno planiranje, da se omogući više gradnje, da se brže dozvole dosegnu. Ima raznih načina, ali to treba više gledati na način kao na olakšavanje određenih procesa, a primarno ponude", kazao je Vučagić.
Komentirao je i smatra li da je APN kriv za veće cijene nekretnina. "Mislim da možemo to govoriti, teško je to izolirano reći", kazao je pa dodao da je APN doveo do toga da prodavači budu u komfornijoj poziciji, što im je omogućavalo da budu malo tvrđi u pregovorima.
O padu cijena stanova
Vučagić je naveo i što očekuje u budućnosti te je pojasnio koje bi nekretnine mogle zadržati cijenu, a kojima bi cijena mogla pasti.
"Ja se sad ne bih kladio na daljnji rast cijena. Ako bismo imali ekonomsku situaciju koja je teška i duga, tu bi imali korekciju cijena nekretnina prema dolje, kao što smo svjedočili od 2012. do 2016.", kazao je Vučagić pa nastavio:
"Sada situacija ne izgleda tako, nego relativno stabilno s nekakvim polaganim oporavkom, što bi moglo dovesti do diferencijacije proizvoda, što znači da dobri, kvalitetni stanovi, novogradnje koje su tražene i rijetke na tržištu, one će zadržati svoju cijenu, možda nekima i raste, ali sekundarni market - koji su već u vlasništvu i korišteni su pa se prodaju, za te vrste nekretnina su malo pali volumeni i ne idu više tako ekspresno.
Vjerujem da bi se takve nekretnine i one slabije lokacije, slabije kvalitete, prvo će pasti potražnja za njima, manje će se zvati na te oglase, onda će krenuti korekcija cijena prema dolje."