Molekularna biologija u središtu je suvremenih bioloških istraživanja. Kada je riječ o molekularnoj biologiji u Hrvatskoj, predsjednica Hrvatskoga biološkog društva Vesna Besendorfer ističe da treba pronaći i dobru hrvatsku terminologiju.
Naime, akademik Željko Kućan upozorio da su i tijekom kolokvija povremeno korišteni krivi termini pa se, primjerice, govorilo o DNA replikaciji, a ne o replikaciji DNA što je točan termin. Ili, pogrešno je korišten termin rekombinantne tehnologije DNA umjesto točnoga termina - tehnologije rekombinantne DNA.
Što se pak tiče same deoksiribonukleinske kiseline (DNA), akademik Kućan istaknuo je da je danas DNA simbol, a ne više kratica kao što je to bio slučaj u vrijeme razrješenja strukture DNA. Zato se, rekao je, taj simbol ne može, uvjetno rečeno, ´kroatizirati´ i pisati DNK, jer bismo onda trebali umjesto simbola za vodu (H2O), pisati V2O.
Za Vladimira Delića, profesora na zagrebačkome PMF-u, budućnost molekularne biologije treba sagledavati znatno šire od čestoga svođenja molekularne biologija na molekularnu genetiku koja je važan dio molekularne biologije, ali ni u kojemu slučaju ne pokriva to područje znanosti.
Potreba za osuvremenjivanjem studija biologije u Hrvatskoj u skladu s načelima Bolonjske deklaracije jedno je od pitanja koje znanstvenici smatraju ključnim za razvoj biologije u Hrvatskoj.
Pri tomu, ukazali su na činjenicu da se ne smije zanemariti potreba za visoko obrazovanim ´zanatlijama´ u znanosti.
Jer, kako je upozorio Josip Balabanić, zbog činjenice da u Hrvatskoj ima sve manje obrazovanih zoologa i fitologa, moglo bi se vrlo skoro dogoditi da floru i faunu Hrvatske ne istražuju hrvatski znanstvenici već njihovi kolege iz inozemstva.
Te, kao i druge probleme s kojima se suočavaju hrvatski biolozi će sustavnije raspraviti na kongresu koji će se, najavljeno je, održati na jesen u Zagrebu.