Obrazloženje je objavljeno danas u Narodnim novinama uz presudu Ustavnog suda o poništenju Radoševe odluke, koja je donesena 9. travnja većinom glasova - 10 za i tri protiv.
Većina sudaca tada je podržala stajalište sutkinje izvjestiteljice Emilije Rajić da Radoševu odluku o zabrani istupa vojnim osobama u medijima bez dozvole ministra obrane, treba ukloniti iz pravnog poretka. Tvrdilo se da nije bila utemeljena na zakonu i da se njome krši temeljno ljudsko pravo na slobodu javne riječi.
Troje sudaca koji su glasovali protiv smatrali su da je Odluku dovoljno ukinuti sukladno praksi suda jer niti je odluka objavljena, niti je ministar imao zakonska ovlaštenja za njeno donošenje. Smatrali su, također, da nema razloga da Sud u tom sastavu prvi put poništi neku odluku.
U obrazloženju suprotnog glasa idu i dalje i tvrde da nije bilo pravnog osnova ni za ukidanje ni za poništenje Radoševe odluke jer ona u trenutku podnošenja prijedloga za ocjenu ustavnosti više nije bila na snazi i nije je trebalo pravorijekom suda izbacivati iz pravnog poretka.
Oni smatraju da je Sud prvo trebao utvrditi je li Radoševa odluka uopće na snazi i ako nije tada je trebao donijeti odluku o obustavi prijedloga za ocjenu njene ustavnosti.
Radoš je, naime, odluku donio pozivajući se na Zakon o obrani koji je prestao važiti donošenjem novog Zakona o obrani u ožujku 2002. godine. Prijelaznim odredbama novog zakona određeno je da propisi doneseni u skladu s ranijim Zakonom o obrani ostaju na snazi do donošenja novih propisa. Budući da sporna odluka nije bila donesena u skladu sa Zakonom, prema mišljenu troje sudaca, nije bila na snazi ni u vrijeme podnošenja zahtjeva za ocjenu njene ustavnosti pa ni u vrijeme donošenja odluke o njenom poništenju.
Osim toga, sporna je odluka u bitnom pretočena u odredbu Zakona o obrani po kojoj je državnim službenicima i namještenicima zabranjena u vojnim objektima i objektima Ministarstva obrane svaka politička djelatnost, osnivanje stranaka, održavanje političkih skupova i demonstracije te javno istupanje u svezi s odnosima i stanjem u Ministarstvu obrane bez odobrenja ministra.
Tom se odredbom ograničavaju određena ustavna prava, ali Ustav i dopušta njihovo ograničenja samo na temelju zakona. Ta se zakonska odredba primjenjuje neposredno i za njenu provedbu nije ni previđeno, niti je to moguće, donošenje podzakonskih propisa.
Zbog toga troje sudaca u obrazloženju suprotnog glasa zaključuju kako ustavnosudska odluka o poništenju Radoševe odluke nema nikakvog učinka, "jer ne zahtijeva nikakve intervencije u pozitivni hrvatski zakonodavni poredak".
Napominju da su se za objavu obrazloženja suprotnog glasa odlučili radi razjašnjenja konkretnih ustavnopravnih pitanja s kojim se sud suočio u postupku donošenja pravorijeka o Radoševoj odluci.