Sjedinjene Države i Izrael započeli su rat protiv Irana ubojstvom njegove najmoćnije figure i pozivima Irancima da iskoriste trenutak za promjene. Ipak, rascjepkana oporba i nejasni američki ciljevi ostavljaju otvorenim pitanje budućeg vodstva postklerikalnog Irana. Dok američki predsjednik Donald Trump poziva Irance da se dignu i "preuzmu svoju vladu" u sklopu "Operacije Epski bijes", njegova administracija šalje proturječne signale o tome je li promjena režima uopće cilj Washingtona.
>> Razvoj događaja pratite na Indexu
Mnogi Iranci slave smrt vođa Islamske Republike, ali su podijeljeni oko toga tko bi ih trebao naslijediti, dok vlasti žurno pokušavaju imenovati novog vrhovnog vođu, a državni mediji ističu provladine skupove u nekim gradovima, piše AFP.
"Do danas, nijedan oporbeni vođa nije uspio stvoriti široku koaliciju koja je potrebna da bi se ujedinila fragmentirana oporbena scena", rekao je Ali Vaez, direktor Iranskog projekta pri Međunarodnoj kriznoj skupini.
Unutar Irana, oporbeni čelnici su potisnuti i zatvarani, poput dobitnice Nobelove nagrade za mir 2023. godine Narges Mohammadi. Među velikom iranskom dijasporom ne samo da ne postoji konsenzus, već su česta i žestoka suparništva koja su se samo produbila.
"Svjedočimo tome da je oporba postala sve polariziranija", rekao je Mahmood Amiry-Moghaddam, direktor norveške nevladine organizacije Iran Human Rights.
Njegova je organizacija prošle godine održala konferenciju koja je okupila više od desetak oporbenih skupina, od kojih neke nikada prije nisu bile pod istim krovom, s ciljem okupljanja oko načela ljudskih prava u Iranu nakon Islamske Republike.
No, dok je pokret "Žena, život, sloboda" 2022. i 2023. godine u zemlji obilježila zdrava doza solidarnosti, to se "potpuno promijenilo", kazao je.
Tijekom posljednjeg prosvjednog pokreta u Iranu, koji je predstavljao najveći izazov Islamskoj Republici u posljednjih nekoliko godina, prosvjednici su uzvikivali ime Reze Pahlavija, najstarijeg sina šaha svrgnutog u islamskoj revoluciji 1979. godine, koja je na vlast dovela klerikalno vodstvo.
Pahlavi, koji živi u SAD-u, predstavio se kao vođa za demokratsku tranziciju u Iranu, no iako "zadržava svoju podršku", rekao je Vaez, "nema jasnog konsenzusa da je on prava osoba koja bi mogla okupiti različite tabore".
On je i dalje kontroverzan - kritiziran je zbog podrške Izraelu i jer se nije ogradio od autokratske vladavine svog oca. Njegovi pristaše napadali su druge oporbene figure na internetu i sukobljavali se s nizom oporbenih skupina etničkih manjina, za koje stručnjaci kažu da ne bi prihvatile Pahlavija.
Organizacija narodnih mudžahedina Irana (MEK) - nekadašnji saveznici revolucije, a sada zabranjeni i od Teherana smatrani "teroristima" - organizirala je skupove pod sloganom "Nema šaha, nema mula" tijekom nedavnih prosvjeda i gušenja koja su uslijedila, ostavivši za sobom tisuće mrtvih i zatvorenih.
Oporbena skupina nastoji se prikazati kao vodeća iranska snaga, no mnogi je preziru jer se borila na strani Iraka protiv Irana u ratu osamdesetih godina. MEK i Pahlavi imaju podršku među američkim političarima, no Trump nikoga nije otvoreno podržao.
Upitan u utorak o Pahlaviju, Trump je bio suzdržan. "Neki ga ljudi vole, no nismo o tome previše razmišljali", rekao je novinarima. Umjesto toga, dao je naslutiti da bi Washington radije podržao nekoga unutar zemlje, povlačeći paralele s nedavnim američkim svrgavanjem predsjednika Venezuele, pri čemu je njezin kritizirani vladajući sustav ostao netaknut.
"Čini mi se da bi netko iznutra bio prikladniji" od Pahlavija, rekao je Trump. "Netko tko je tamo i tko je trenutačno popularan, ako takva osoba uopće postoji. A takvih ljudi imamo. Ljudi koji su bili umjereniji." Međutim, Trump nije ponudio jasnu alternativu.
"Većina ljudi koje smo imali na umu je mrtva", rekao je, kritizirajući američku strategiju u Iraku nakon invazije 2003. godine, gdje su "glupo svi bili otpušteni". Za Vaeza to nije neočekivano.
"S obzirom na to da većini oporbenih skupina nedostaju značajne mreže ili operativni kapaciteti unutar Irana, ne iznenađuje što Trump smatra elemente unutar postojeće strukture moći važnijim akterima od njihovih suparnika u egzilu", rekao je. Pahlavi je pozvao Irance da budu spremni ponovno izaći na ulice, a MEK je objavio privremenu vladu nakon ubojstva vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija.
Ipak, neki Iranci koji su riskirali svoje živote u nedavnim prosvjedima protiv vlade nisu mogli vidjeti dalje od rušenja Islamske Republike. "Zasad se samo želimo riješiti ove vlasti", rekao je jedan prosvjednik za AFP tijekom vrhunca pokreta u siječnju. "Poslije ćemo sjesti i razmisliti što dalje."