Otrovni zagađivači koji se oslobađaju tijekom spaljivanja plina ugrožavaju više milijuna ljudi nego što se dosad strahovalo, pokazalo je istraživanje BBC-ja. Spaljivanje na baklji - izgaranje otpadnog plina tijekom bušenja nafte - odvija se diljem Arapskog zaljeva, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate, domaćina klimatskog summita COP28.
Novo istraživanje pokazuje da se onečišćenje širi stotinama kilometara pogoršavajući kvalitetu zraka u cijeloj regiji. Ovo otkriće dolazi u trenutku kada Ujedinjeni Arapski Emirati ugošćuju UN-ov klimatski summit COP28.
"Velike naftne kompanije i države krše ljudska prava milijuna ljudi"
Ujedinjeni Arapski Emirati zabranili su rutinsko spaljivanje na baklji prije 20 godina, ali satelitske slike pokazuju da se to nastavlja unatoč potencijalnim zdravstvenim posljedicama za tamošnje stanovnike i one u susjednim zemljama. Analiza BBC-ja pokazuje da se plinovi sada šire stotinama kilometara diljem regije.
Zagađenje iz bušotina u Iraku, Iranu i Kuvajtu također je analizirano u ovoj studiji. Sve spomenute zemlje su ili odbile komentirati ili nisu odgovorile na upite. Naftne kompanije koje upravljaju nalazištima na kojima dolazi do spaljivanja, uključujući BP i Shell, rekle su da rade na smanjenju te prakse.
BBC je jučer otkrio dokumente koji pokazuju kako je UAE planirao iskoristiti svoju ulogu domaćina klimatske konferencije UN-a kao priliku za sklapanje ugovora o nafti i plinu.
David R. Boyd, posebni izvjestitelj UN-a za ljudska prava i okoliš, rekao je sljedeće o otkrićima BBCj-a: "Vrlo su uznemirujući. Velike naftne kompanije i države na Bliskom istoku krše ljudska prava milijuna ljudi ne uspijevajući se uhvatiti u koštac s onečišćenjem zraka iz fosilnih goriva. Unatoč ogromnoj ljudskoj patnji, naftne kompanije i petrodržave nastavljaju s ovom praksom bez ikakvih kazni i odgovornosti."
Onečišćenje povezano s nizom bolesti
Spaljivanje na baklji može se izbjeći, a plin se može skladištiti i koristiti za proizvodnju električne energije ili grijanje domova - no spaljivanje se i dalje događa diljem svijeta.
Spaljivanjem se oslobađaju zagađivači, uključujući PM2.5, ozon, dušikov oksid (NO2) i benzoapiren (BaP), koji su pri visokim razinama ili kontinuiranoj izloženosti povezani s moždanim udarima, rakom, astmom i srčanim bolestima, ističe Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Globalno spaljivanje na baklji također je glavni izvor stakleničkih plinova i metana koji zagrijavaju planet.
Prije dva desetljeća nacionalna naftna kompanija Ujedinjenih Arapskih Emirata ADNOC - koju vodi predsjednik ovogodišnjeg klimatskog summita COP28, sultan Al-Jaber - obvezala se prekinuti rutinsko spaljivanje. Ipak, BBC-jeva procjena satelitskih snimki pokazuje da se to svakodnevno događa na lokacijama u moru. UAE je jedan od najvećih izvora nafte za britansko tržište.
Pouzdano mjerenje onečišćenja zraka od baklji je izazovno i malo je službenih podataka. Svaki put kada se plin spali, oslobađa se određena količina onečišćenja. Znanstvenici za zaštitu okoliša kombinirali su ove podatke s količinama spaljenog plina - koje objavljuje Svjetska banka - kako bi izračunali ukupno zagađenje.
Rizik od astme i hripanja kod djece
Simulacija temeljena na trenutnim vremenskim uvjetima zatim je procijenila kako se plinovi kreću regijom. Model je, primjerice, sugerirao da tri polja u moru ispred UAE-a povećavaju onečišćenje zraka u Dubaiju i Abu Dabiju, koji su udaljeni stotinama kilometara.
Studije su pokazale da djeca koja su izložena povišenim razinama PM2.5 imaju veću vjerojatnost da će razviti astmu i dugotrajno hripanje nego ona koja nisu bila izložena. Bolesti dišnog sustava jedan su od vodećih uzroka smrti u regiji, a stope astme u UAE-u među najvišima su u svijetu. Analiza BBC-ja pokazuje da u slučaju Kuvajta dio ovog zagađenja dolazi iz baklji u Iraku, udaljenih 140 kilometara.
Irak i Rusija najveći zagađivači
Prema podacima Svjetske banke, Irak je drugi najveći izvor spaljivanja na baklji u svijetu, odmah nakon Rusije - spaljuje gotovo 18 milijardi kubnih metara plina godišnje. To bi moglo napajati gotovo 20 milijuna europskih domova godišnje. Najveći pojedinačni izvor spaljivanja na svijetu dolazi iz divovskog iračkog naftnog polja Rumaila, kojim upravljaju BP i PetroChina. Nalazi se u južnom Iraku, nešto više od 30 kilometara od granice s Kuvajtom.
Istraživanje BBC-ja sugerira da je koncentracija jednog zagađivača koji uzrokuje rak - benzoapirena - u sjevernom Kuvajtu bila deset puta veća od europskih sigurnosnih standarda.
U selima u blizini baklji u samom Iraku razine PM2.5 također su bile iznimno visoke dosežući vrhunce od 100 mikrograma po kubnom metru po satu. Sigurna granica koju preporučuje WHO je pet mikrograma po kubnom metru. Čak i 100 kilometara dalje u Kuvajtu razine su još uvijek dosezale pet do 10 mikrograma po kubnom metru.
"Čestice se udišu i dolaze u organe"
Za prljavi zrak u dijelovima Arapskog zaljeva često se krive redovite pješčane oluje, ali dr. Barrak Alahmad, znanstveni suradnik na Chan fakultetu javnog zdravlja pri Sveučilištu Harvard, otkriva da to nije nužno tako. Zajedno sa suradnicima proveo je dvije godine analizirajući zrak i prašinu u Kuvajtu kako bi otkrio odakle dolazi zagađenje.
"Doznali smo da samo 40% dolazi iz pustinje. Četrdeset dva posto dolazi iz izvora koji uključuju elektrane, naftnu industriju i svu industriju u Kuvajtu i izvan Kuvajta", rekao je Alahmad.
Prema njegovoj studiji, preostalo zagađenje dolazi od visokih razina prometa u zemlji: "Ovo je onečišćenje zraka koje je stvorio čovjek i koje možemo regulirati i smanjiti, možemo ga čak i eliminirati."
Dr. Alahmad je rekao da čestice PM2.5 dospijevaju u krvotok osoba koje ih udišu i zatim mogu brzo dospjeti u organe: "Bubrezi, mozak, srce, posvuda. To može dovesti do akutnog astmatičnog napadaja. U nekom trenutku to bi moglo biti vrlo opasno po život."
Abdulrahman Alameeri, 39-godišnji inženjer, živi sa svojom obitelji u Kuvajtu, a njegova dva sina bore se s astmom. Osobito šestogodišnji Jassem, koji je više puta bio hospitaliziran: "Prvi put kad je Jassem imao napadaj astme, nije mogao disati. Pomodrio je."
Složena vlasnička struktura naftnih polja
Dr. Akshaya Bhagavathula, izvanredni profesor epidemiologije na američkom Sveučilištu North Dakota State, koji nije bio uključen u istraživanje, pregledao je rezultate BBC-jeve studije.
"Ova preliminarna studija modeliranja naglašava potencijalno značajne utjecaje spaljivanja na kvalitetu zraka u regiji, ali potrebna su dodatna mjerenja i analize kako bi se sveobuhvatno kvantificiralo zdravstveno opterećenje", objasnio je Bhagavathula.
Naftna polja u Iraku i Kuvajtu imaju složenu vlasničku strukturu, što omogućuje međunarodnim naftnim tvrtkama, poput Enija, Lukoila i BP-a koje ondje rade, da ne prijave sve emisije iz svojih aktivnosti.
BP je velik faktor u ovoj regiji. Vodeći je izvođač na naftnom polju Rumaila, kao i za Kuwait Oil Company, tvrtku koja je odgovorna za 82% spaljivanja u zemlji. BP je izvijestio da je prošle godine zaradio 53 milijuna funti od poslovanja u Kuvajtu.
U svom odgovoru BP navodi: "Kao što smo ranije naveli, BP nikada nije bio operater polja Rumaila. Unatoč tome, nastavljamo aktivno podržavati glavnog izvođača u njegovom radu kako bismo pomogli operateru polja da smanji spaljivanje i emisije." Rumailom upravlja Rumaila Operating Organisation, konzorcij organizacija među kojima je i Basra Energy Company - partnerstvo između BP-a i PetroChine.
Svjetska banka: Plin bi se mogao koristiti za napajanje kućanstava
Umjesto spaljivanja, plin bi se mogao koristiti za napajanje kućanstava, tvrdi Svjetska banka. Početni trošak instaliranja tehnologije za to je visok - Svjetska banka procjenjuje da bi globalno koštao 100 milijardi dolara. Ali ako se prikupi, skladišti i proda, plin bi mogao postići cijenu od 16 milijardi dolara godišnje.
Iračka vlada i naftni i plinski div Shell osnovali su 2013. Basrah Gas Company za prikupljanje plina na tri najveća polja - Rumaila, Qurna i Zubair. No od tada su ukupne razine spaljivanja na baklji ostale nepromijenjene - i zapravo su porasle na dva polja, prema podacima Svjetske banke.
Shell je za BBC odgovorio: "Jedina svrha Basrah Gas Companyja je prikupiti plin koji bi inače bio spaljen u tri ogromna naftna polja, kojima upravljaju druge kompanije. Prikuplja se više od 63% plina iz tih polja, ali ne postoji mogućnost da se prikupi sve."
Lukoil je za BBC rekao da radi "u skladu s iračkim zakonom". I ENI je rekao da "surađuje na smanjenju i minimiziranju spaljivanja plina". PetroChina je za BBC rekla da surađuje s BP-om na rehabilitaciji Rumaile i izrazila iznimnu zabrinutost zbog pitanja koja je pokrenuo BBC.
Iako Ujedinjeni Arapski Emirati nisu odgovorili, njihova nacionalna naftna kompanija ADNOC objavila je sljedeće: "U svim svojim operacijama usredotočeni smo na cilj eliminacije rutinskog spaljivanja do 2030. godine. Spaljujemo po nižoj stopi od svjetskog prosjeka industrije."