Dvorac Erdödy u Kerestincu, nakon obnove vrijedne 13 milijuna eura, otvoren je čime će to povijesno zdanje s velikom kulturnom baštinom ponovno postati dio svakodnevnog života uz pregršt kulturnih, kazališnih, glazbenih i drugih događaja.
"Ova investicija nije samo obnova, nego je investicija u budućnost", kazao je premijer Andrej Plenković na svečanom otvorenju.
Podsjetio je da je nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa država u obnovu uložila 5,12 milijardi eura, od čega nešto više od tri milijarde za zagrebački i oko dvije milijarde eura za petrinjski potres.
Pritom su kombinirana sredstva Fonda solidarnosti, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te državnog proračuna. Plenković je rekao da je posebno važno što će obnovljeni dvorac biti mjesto okupljanja mladih, kulture, koncerata, predstava i drugih događaja, a u njemu će biti i knjižnica.
Dvorac s dugom poviješću
"Ovaj povijesni dvorac sa svojom velikom povijesnom baštinom u budućnosti će biti i mjesto okupljanja za mlade, kulturu, koncerte, predstave te događaje koji će učiniti kulturni program i sadržaj ovdje u Svetoj Nedelji, ali i u cijeloj Zagrebačkoj županiji pa i u glavnom gradu, još atraktivnijima i zanimljivijima“, istaknuo je.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek podsjetila je da je Ministarstvo kulture i medija nakon zagrebačkog, a potom i petrinjskog potresa preuzelo odgovornost za obnovu kompletne kulturne infrastrukture, uključujući sakralne objekte i brojne druge javne zgrade.
"Ukupno smo obnovom, nakon potresa, kao Ministarstvo obuhvatili 515 objekata i dosad realizirali putem Ministarstva kulture 1,7 milijardi eura", rekla je.
U Zagrebačkoj županiji obnovljeno je ili se još obnavlja više od 80 objekata, a realizirano je više od 110 milijuna eura radova. Posebno je istaknula da je prije potresa obnovljen detaljni registar dvoraca na području središnje Hrvatske, koji je poslužio kao podloga i za obnovu dvorca u Kerestincu.
Renesansno-barokni kaštel
"Jako me veseli što će ovdje biti i knjižnica i glazbena škola i jedan dio muzejske zbirke. Taj dvorac, koji je desetljećima stajao zapušten, zasjat će ne samo kao sjajno kulturno dobro nego i mjesto okupljanja zajednice“, rekla je.
"Dvorac je bez ikakve dvojbe najvrjedniji dio kulturne baštine našega kraja, a njegova vrijednost nije samo u arhitekturi i ljepoti nego prije svega u činjenici da više od četiri stoljeća svjedoči o životu tog prostora i ljudima koji su ondje živjeli", kazao je gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec.
"Ono što mi uistinu želimo je da dvorac postane dio svakodnevnog života. Da se ovdje između ovih zidina čuje glazba, da ovdje dolaze djeca, učenici, da se ovdje događaju kulturna događanja i da ovdje dolaze svi građani“, zaključio je.
Mračna povijest dvorca
Dvorac Erdödy u Kerestincu renesansno je-barokni kaštel koji je sagradila grofovska obitelj Erdödy. Najstariji dijelovi današnjeg dvorca potječu iz 16. stoljeća, a Petar II. Erdödy nakon kupnje posjeda oko 1560. godine započeo je izgradnju kaštela s obrambenim kulama, koju je dovršio njegov sin Petar III. Erdödy. U 18. stoljeću dvorac je barokiziran i osuvremenjen.
Najmračnija razdoblja povijesti dvorca vezana su uz sukobe u 20. stoljeću. Neposredno pred Drugi svjetski rat u njemu je uspostavljen zatvor, a od travnja 1941. godine vlasti NDH pretvaraju ga u sabirni logor za antifašiste, komuniste i intelektualce, među kojima su bili Božidar Adžija, Ognjen Prica, Otokar Keršovani i August Cesarec. U noći s 13. na 14. srpnja 1941. godine zatočenici su izveli poznati proboj iz logora, no većina ih je u organiziranoj potjeri ubrzo uhvaćena i pogubljena, dok je dvorac u nastavku rata služio i kao ustaška časnička škola.
Nakon rata kompleks preuzima JNA za potrebe vojarne, da bi početkom Domovinskog rata, u razdoblju od 1991. do 1992. godine, dvorac bio pretvoren u vojni zatvor i sabirni centar za srpske ratne zarobljenike i civile, a na nekima od njih su počinjeni ratni zločini.