Ova kompanija je rijetkost u Hrvatskoj, proizvode visokotehnološka vozila za izvoz

Foto: RASCO

HRVATSKA nije poznata kao država snažne automobilske industrije, pogotovo ne u odnosu na države koje su standardom usporedive, poput Slovačke, Češke i Mađarske u kojima je ta industrija puno razvijenija.

Pa ipak, Hrvatska je itekako pozicionirana u europskoj mreži proizvodnje motornih vozila, ne samo kao izvor dijelova za autoindustriju nego i za proizvodnju konačnih proizvoda, iako usko specijaliziranih segmenata šire autoindustrije.

Zanemarena i ignorirana, ta djelatnost ostvaruje uspjeh na međunarodnom tržištu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih 11 mjeseci 2023. izvezeno je 711 milijuna eura u djelatnosti Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica.

Jedna od uspješnih, ali uglavnom nepoznatih kompanija u Hrvatskoj koje se bave proizvodnjom motornih vozila i dijelova za njih je Rasco, smještena u općini Kalinovac, u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Primjer visokotehnološke kompanije koja je nastala i razvijala se u Hrvatskoj

Proizvode vozila za čišćenje i održavanje cesta i jako su uspješni u tome. Možda nije nešto "privlačno" kao sportski i putnički automobili, ali vitalno je za funkcioniranje modernog društva. Kako sami tvrde na službenoj stranici, toliko su uspješni da je od Kanade do Kine teško pronaći državu u kojoj se ne koriste njihova vozila ili priključci za održavanje cesta.

"Značajna razlika između nas i kompanija koje čine hrvatsku autoindustriju u širem smislu jest činjenica da, uz izuzetak možda dvije kompanije, niti jedna druga nema vlastite proizvode, a kamoli vozila", komentirao je za Index član Uprave Rasco Ivan Franičević. 

"Svi naši proizvodi razvijeni su in-house i svi se proizvode u našim vlastitim pogonima. I to je značajna razlika između nas i većine ostalih kompanija u Hrvatskoj. To nas ne čini boljima niti profitabilnijima, no bez sumnje rezultira generiranju znanja i razvoju naprednije ekonomije", dodaje. 

Velik iskorak, ne samo za kompaniju nego i za kompletnu industriju Hrvatske, napravili su prije nekoliko dana u Münchenu kada su predstavili prvo hrvatsko komercijalno vozilo na vodik, naziva Lynx H2 5000. Vozilo je u potpunosti razvijeno u Rascovu pogonu gdje radi više od 400 ljudi, smještenom u općini Kalinovac, koja broji jedva više od tisuću stanovnika.

Lynx pokreću elektromotori, a energija se dobiva iz gorivih vodikovih ćelija. Jedini nusproizvod pretvaranja vodika u struju je voda. Vodik se inače smatra gorivom budućnosti, a tehnologiju za efikasno korištenje vodika kao izvora energije za automobile razvijaju najveće kompanije na svijetu u autoindustriji, kao što su Hyundai, Stellantis,Toyota, BMW, General Motors i drugi.

Od skromnih početaka 1990. do globalnog igrača današnjice

Povijest kompanije Rasco počinje 1990., kada su dva inženjera i prijatelja Frane Franičević i Darko Paviša osnovali radionicu za servisiranje i popravak poljoprivrednih strojeva ZZR RAS. Prvi proizvod je izbačen 1994., a radilo se o raspršivaču soli za ceste.

Već sljedeće godine je počela izgradnja prve proizvodne hale, a u tom trenutku je kompanija imala 16 zaposlenika. Naredne godine obilježene su širenjem proizvodnog asortimana, a 2000. se počinju izvoziti prvi priključci.

Do 2006. se širi na četiri proizvodne hale, s više od 70 zaposlenika. Prva inozemna predstavništva su otvorena u Sloveniji, Srbiji, BiH i Makedoniji, a do 2011. je završena izgradnja pete hale i kompanija raste na preko 200 zaposlenih.

"Važna prekretnica za kompaniju je 2012., kada je predstavljeno malo univerzalno vozilo MUVO za koje smo 2013. dobili našu prvu Zlatnu kunu u kategoriji Inovacija. Razvoj kompanije se nastavio otvaranjem tvornice RASCO-Tamp u gradu Senta u Srbiji 2014. godine", prepričava predsjednik Uprave Rasco Ivan Franičević. 

Do danas je Rasco narastao na preko 400 zaposlenih, 80 vlastitih proizvoda i prisutnosti u više od 40 zemalja. Vrhunac tehnološkog razvoja je čistač ulica na vodik, koji je nedavno predstavljen u Njemačkoj.

"RASCO je danas visokotehnološka kompanija. Sljedeće godine slavimo 35 godina postojanja, a upravo predstavljena čistilica na vodik kruna je našeg rada svih ovih godina", ističe Franičević. Dodaje da od 2019. koriste vlastitu solarnu elektranu za pokrivanje dijela potreba za električnom energijom.

Da bi mogli napraviti konačni visokotehnološki proizvod, puno komponenti moraju uvoziti

Iako se velika većina proizvodnje izvozi, kupci su i domaće komunalne kompanije. Novalja, Malinska-Dubašnica na Krku, Marina, Stari Grad, Zaprešić i Požega samo su neke od jedinica lokalne samouprave koje su zadnjih par godina kupile vozila i priključke od Rasca, a redoviti kupci su i javne kompanije poput Hrvatskih šuma, Hrvatskih autocesta i Zagrebačkog holdinga.

Prošle godine su prihodi premašili 30 milijuna eura, a neto dobit je iznosila 1.6 milijuna eura. Od toga je 24 milijuna eura ostvareno u izvozu. Prosječna neto plaća je iznosila 942 eura, što je 82 posto od nacionalnog prosjeka.

Na pitanje koliki udio komponenti za proizvodnju nabavljaju od kompanija iz Hrvatske, a koliko iz uvoza, predsjednik Uprave Ivan Franičević nam je odgovorio da se mehaničke komponente mogu velikim dijelom nabaviti u Hrvatskoj, a dobar dio ih proizvode sami. Ipak, mnogo toga se mora uvoziti zbog toga što je Hrvatska mala država s relativno slabom proizvodnom bazom za komponente koje Rasco treba. 

"Elektroničke komponente dobrim dijelom mi razvijamo sami, osim onih najsloženijih koje se inače koriste za funkcionalnu sigurnost, moramo nabaviti izvana. Nadalje, osim sastavljanja elektroničkih sklopova, nemamo nikakve proizvodnje elektroničkih komponenti. Što se hidraulike tiče, jednostavne stvari možemo nabaviti u Hrvatskoj, no većinu hidrauličkih komponenti smo prisiljeni uvoziti.

U osnovi možemo reći da jednostavne stvari možemo kupiti od hrvatskih proizvođača, ali složenije i naprednije komponente koje zahtijevaju istraživanje i razvoj moramo uvoziti", objasnio je predsjednik Uprave Ivan Franičević. 

Hrvatskoj nedostaje visokotehnološke proizvodne industrije, to je problem 

"Naša konkurencija su uglavnom europski proizvođači. Zapravo, većina naših glavnih konkurenata su velike kompanije sa sjedištem u Švicarskoj te proizvodnjom u Njemačkoj, Italiji, Poljskoj i na Baltiku", otkriva Franičević. 

"Proizvodnja visoke dodane vrijednosti, dakako, ima smisla, iako je danas nije lagano pokrenuti. Najveća prepreka tome je velikim dijelom manjak znanja i iskustva u izradi naprednih proizvoda te činjenica da je dostupnost stručnjaka koji mogu raditi na razvoju ovakvih proizvoda izrazito ograničena. Hrvatska ekonomija se prilagodila činjenici da nemamo snažnu domaću industriju pa se okrenula uslugama."

Hrvatska zaostaje za većinom država EU po pitanju udjela proizvodne industrije srednje i visoke tehnološke složenosti u ukupno ostvarenoj dodanoj vrijednosti cijele proizvodne industrije u državi. U Hrvatskoj taj udio iznosi 33 posto, dok primjerice u Sloveniji iznosi 37 posto, Rumunjskoj 41 posto, Slovačkoj i Češkoj 50 posto, a Mađarskoj 55 posto. 

"No možda najveća prepreka leži u tome kako u stvarnosti nastaje najveći dio kompanija. Kad gledamo naše dobavljače u Italiji ili Njemačkoj, većina tih kompanija je nastala na način da je osnivač prvo imao priliku steći znanje i iskustvo u nekom većem industrijskom sustavu, pa je onda unutar tog sustava vidio tehnički, organizacijski ili neki drugi problem, koji je odlučio riješiti samostalno u svojoj vlastitoj kompaniji", tvrdi Franičević. 

"No kad nemate dovoljno kompanija od kojih biste krenuli, u kojima možete steći takvo iskustvo, i još k tome kad je poduzetnička klima realno takva da se smatra da je u Hrvatskoj gotovo nemoguće pokrenuti nekakvo poslovanje, onda imate možda i najveću prepreku razvoju ne samo industrijske proizvodnje već i ekonomije općenito."

Hrvatska sudjeluje u autoindustriji Europe, ali većinom kao dobavljač jednostavnih komponenti za vozila

Autoindustrija može biti jako širok pojam, među ostalim zbog toga što sami konačni proizvodi ustvari sadrže komponente iz brojnih drugih industrija. Kada se misli na tvornicu automobila, onda se radi gotovo isključivo o finalnoj fazi sastavljanja dijelova raznih proizvođača u jedan proizvod. 

Zbog toga je teško definirati koliko je točno automobilska industrija važna za neko gospodarstvo. Udruženje europskih automobilskih proizvođača (ACEA) za Hrvatsku samo Rimac Grupu smatra proizvođačem u užem smislu.

Prema mjerenju istog udruženja, samo 1 posto zaposlenih u proizvodnoj industriji Hrvatske je direktno zaposleno u automobilskoj industriji. To bi značilo oko 2400 zaposlenih, ali je jasno da zapravo puno više radnika Hrvatskoj radi u kompanijama kojima je dio poslovanja vezan za autoindustriju, bilo kao dobavljači ili proizvođači specijaliziranih vozila poput Rasca.

Hrvatska je propustila prvi val širenja autoindustrije sa zapada na istok, ali ulazak u EU i tehnološke promjene nude novu priliku

Činjenica je kako je Hrvatska propustila veliki val širenja automobilske industrije sa zapada Europe u zemlje tzv. Nove Europe, poglavito Slovačku, Rumunjsku, Češku i Mađarsku.  U tim državama danas više od 10 posto radnika u proizvodnoj industriji radi direktno u automobilskoj industriji.

Ali Hrvatska još može biti konkurentna u specijaliziranoj proizvodnji vozila, što dokazuje slučaj kompanije Rasco. Trenutno je autoindustrija u fazi korjenitih tehnoloških promjena, pa će se događati ponovna raspodjela poslova u njoj među državama, pa se Hrvatskoj tu ukazuje prilika. Uvelike pomaže i članstvo u EU. 

"Ulazak Hrvatske u Europsku uniju imao je pozitivan utjecaj na poslovanje kompanije, posebno kada se uzme u obzir da su zemlje iz EU naša glavna tržišta za plasman proizvoda. Omogućen je lakši i brži izvoz bez carinskih prepreka, smanjujući troškove i birokratske barijere", objašnjava Franičević. 

"Posebno treba istaknuti fondove EU koji su namijenjeni razvoju i istraživanju, za koje smatramo da trebaju u budućnosti predstavljati okosnicu EU subvencija u Hrvatskoj. Upravo ti pozivi potiču razvoj novih proizvoda visoke dodane vrijednosti u Hrvatskoj. U našem slučaju je sudjelovanje u takvim fondovima rezultiralo s 2 nova tipa vozila u ukupno 5 izvedbi i desecima milijuna eura koje će ova vozila generirati za hrvatsku ekonomiju tijekom svog proizvodnog vijeka", ističe naš sugovornik. 

Vozilo koje pogoni vodik, što je najmodernija tehnologija po pitanju proizvodnje vozila koju razvijaju sve velike kompanije, dokaz je da Hrvatska može biti konkurentna u visokotehnološkoj industrijskoj proizvodnji. Rasco je jedan od pionira visokotehnološke proizvodne industrije koja je izrasla u Hrvatskoj, ali i primjer za ostale. 

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.