Švedska je postala najnovija članica NATO-a ranije ovog mjeseca, pridruživši se 31 zemlji u sigurnosnom savezu, uključujući Sjedinjene Američke Države. Odnosno 49 od 50 Sjedinjenih Država.
Jer u geografskom i povijesnom smislu Havaji nisu pokriveni NATO paktom.
Ako bi strana sila napala Havaje, recimo bazu američke mornarice u Pearl Harboru ili sjedište Indo-pacifičkog zapovjedništva sjeverozapadno od Honolulua, članovi Sjevernoatlantskog saveza ne bi bili obvezni stati u obranu, piše CNN.
"To je najčudnija stvar", kaže David Santoro, predsjednik think tanka Pacific Foruma u Honoluluu, koji je dodao da čak ni većina stanovnika Havaja nema pojma da njihova država tehnički nije u savezu.
"Havaji nisu u NATO-u jer nisu dio Sjeverne Amerike"
"Ljudi su skloni pretpostaviti da su Havaji, kao dio SAD-a, pokriveni NATO-om", kaže on. Ali, priznaje, kvaka je u nazivu saveza - Organizacija Sjevernoatlantskog saveza.
Havaji su, naravno, u Tihom oceanu, a za razliku od Kalifornije, Colorada ili Aljaske, 50. država nije dio kontinentalnog SAD-a koji svojim istočnim obalama izlazi na sjeverni Atlantski ocean.
"Argument za neuključivanje Havaja je jednostavno to što oni nisu dio Sjeverne Amerike", kaže Santoro.
Iznimka je navedena u Washingtonskom ugovoru, dokumentu kojim je uspostavljen NATO 1949., desetljeće prije nego što su Havaji postali država.
Dok članak 5 ugovora predviđa kolektivnu samoobranu u slučaju vojnog napada na bilo koju državu članicu, članak 6 ograničava zemljopisni opseg toga.
"Smatra se da oružani napad na jednu ili više članica uključuje oružani napad na teritorij bilo koje od članica u Europi ili Sjevernoj Americi", kaže članak 6. Također piše da svi otočni teritoriji moraju biti u sjevernom Atlantiku.
Glasnogovornik američkog State Departmenta potvrdio je da Havaji nisu obuhvaćeni člankom 5, ali je rekao da članak 4, koji kaže da će se članice konzultirati kada su ugroženi "teritorijalni integritet, politička neovisnost ili sigurnost" bilo koje članice, treba pokrivati svaku situaciju koja bi mogla utjecati na 50. državu.
Glasnogovornik je također rekao da bilo koji amandman na ugovor koji uključuje Havaje vjerojatno neće postići konsenzus jer druge članice imaju teritorije izvan granica postavljenih u članku 5.
Na primjer, NATO se nije pridružio ratu članice Ujedinjenog Kraljevstva s Argentinom 1982. nakon što su argentinske trupe izvršile invaziju na Falklandske otoke, sporni britanski teritorij u južnom Atlantiku. NATO nije odgovorio na zahtjev CNN-a za komentar.
Havaji, Guam, Tajvan i Sjeverna Koreja
Neki stručnjaci kažu da su se vremena promijenila u desetljećima otkako je potpisan Washingtonski ugovor i tvrde da bi današnja politička situacija u Indo-Pacifiku mogla zahtijevati ponovno promišljanje.
To je zato što bi američke vojne baze na Havajima mogle odigrati ključnu ulogu u suprotstavljanju sjevernokorejskoj agresiji, kao i u potpori potencijalnoj obrani Tajvana.
Kineska vladajuća Komunistička partija tvrdi da je samoupravni demokratski otok njihov teritorij iako ga nikada nije kontrolirala. Kineski vođa Xi Jinping učinio je "ponovno ujedinjenje" s Tajvanom ključnim dijelom svog sveobuhvatnog cilja da "pomladi" naciju do 2049. godine.
Dok su kineski čelnici rekli da se nadaju preuzeti kontrolu nad otokom mirnim putem, nisu isključili mogućnost da to učine silom i pojačali su vojno zastrašivanje otoka posljednjih godina.
Biden obećao da će braniti Tajvan od kineske invazije
Zakon o odnosima s Tajvanom obvezuje Washington da osigura oružje za obranu otoka, a američki predsjednik Joe Biden sugerirao je da će koristiti američko vojno osoblje za obranu otoka u slučaju kineske invazije.
Scenarij ratne igre za 2022. koji vodi Centar za novu američku sigurnost odvijao se s Kinom koja napada američke zapovjedne i kontrolne instalacije na Havajima u sklopu svog rata za zauzimanje Tajvana silom.
John Hemmings, viši direktor Indo-pacifičkog programa za vanjsku i sigurnosnu politiku pri Pacifičkom forumu, kaže da isključenje Havaja iz NATO-a uklanja "element odvraćanja" kada je u pitanju mogućnost kineskog napada na Havaje kao potpora potencijalnoj invaziji Tajvana.
Izostavljanje Havaja daje Pekingu do znanja da europske članice NATO-a potencijalno imaju malu "klauzulu za bijeg" kada je riječ o obrani američkog teritorija u takvoj hipotetskoj situaciji, kaže on.
"Zašto ne bismo stavili na raspolaganje taj element odvraćanja?" kaže Hemmings. "Zašto bismo to izostavili ako bi to zapravo zaustavilo Kinu od invazije na Tajvan?"
Strateška važnost
Strateška važnost Havaja također ima duboko povijesno značenje za SAD. “Ovdje se dogodio Pearl Harbor. Tu smo bili napadnuti, što nas je uvelo u Drugi svjetski rat, a, usput rečeno, to nas je dovelo i do toga da pomognemo u oslobađanju Francuske”, kaže.
“Za Amerikance postoji izravna veza između ove države i našeg sudjelovanja u Drugom svjetskom ratu i našeg doprinosa pobjedi nad Osovinom (savez nacističke Njemačke, Japana i Italije).”
Hemmings također daje argument za uključivanje Guama, američkog pacifičkog otočnog teritorija nekih 3000 milja zapadnije od Havaja, pod NATO-ov kišobran.
Otok, koji je dugo bio središte sjevernokorejskog zveckanja oružjem, dom je zračne baze Andersen iz koje SAD može lansirati svoje bombardere B-1, B-2 i B-52 preko Indo-Pacifika.
"Guam je apsolutno važniji od Havaja"
Hemmings uspoređuje isključenje Guama iz NATO-a s načinom na koji su SAD ostavile Korejski poluotok izvan crte koju su povukle preko Pacifika kako bi odvratile Sovjetski Savez i Kinu od širenja komunizma u siječnju 1950. Pet mjeseci nakon povlačenja takozvane Achesonove linije, Počeo je Korejski rat.
"Protivnik se osjeća ohrabrenim za izvođenje vojnog sukoba, a vi svejedno završite u ratu", kaže Hemmings.
Santoro iz Pacifičkog foruma također spominje da bi Guam trebao biti uključen pod kišobran NATO-a. “Strateški gledano, Guam je apsolutno važniji od Havaja”, kaže.
"Koalicija voljnih"
Drugi analitičari tvrde da bi, kad bi se takav hipotetski napad dogodio na Havajima ili Guamu, duboke i postojane veze koje vežu SAD i njegove demokratske saveznike bile znatno značajnije u donošenju odluka u državama od tehničkih detalja u NATO ugovoru.
U slučaju napada, "očekivao bih... da SAD pokuša sastaviti koaliciju voljnih koja uključuje prvenstveno, ali svakako ne isključivo, regionalne saveznike,” kaže Luis Simon, direktor Istraživačkog centra za sigurnost, Diplomacija i strategija na Bruxelles School of Governance u Belgiji.
Simon navodi snažan i trenutni odgovor saveza nakon napada 11. rujna, jedini put u svojoj 74-godišnjoj povijesti da je NATO pokrenuo mehanizam kolektivne samoobrane prema članku 5.
"Ali Washington je zapravo odlučio kanalizirati svoj odgovor kroz koaliciju voljnih, a ne kroz NATO zapovjedništvo", kaže on. "Pretpostavljam da bismo vidjeli sličnu reakciju u slučaju napada na Guam ili Havaje, pri čemu SAD želi zadržati punu vojnu kontrolu nad odgovorom i diplomatsku fleksibilnost."
Simon također kaže da ne vidi značajnu razliku između članica NATO-a i njihove predanosti SAD-u i savezu.
NATO je temelj transatlantske demokratske zajednice. SAD i druge članice NATO-a pohvalile su jedinstvo bez presedana među savezom suočene s ruskom invazijom na Ukrajinu. A NATO je također ojačao svoju zajedničku retoriku o Kini posljednjih godina, obećavajući da će se pozabaviti onim što opisuju kao "sistemske izazove" koje Peking predstavlja.
“Osobno ne sumnjam da bi bili spremni pružiti različite oblike pomoći u slučaju napada na suvereni teritorij SAD-a, uključujući pojedinačno i putem multilateralnih mjesta poput Europske unije ili NATO-a”, kaže.