UKUPNO sedam srednjih škola u Zagrebu odlučilo se na prijemne ispite kako bi šansu za upis u željenu srednju školu imali i učenici koji nisu imali baš sve petice.
Na odluku se odlučilo sedam škola
Spomenute srednje škole odlučile su se na tu odluku sukladno Pravilniku o izmjenama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole, koji je stupio na snagu 7. travnja ove godine.
Do tada škole su morale zadovoljavati posebne uvjete da bi provodile prijemne ispite. Sada sve škole mogu zahtjev podnijeti Ministarstvu, koje je izdalo suglasnost za provođenje prijemnog ispita u sedam zagrebačkih škola.
Do sada su prijemne ispite organizirale XV. gimnazija, I. gimnazija, Gimnazija Tituša Brezovačkog i Prirodoslovna škola Vladimira Preloga. Od ove godine prijemni ispit uvele su još i Gimnazija Lucijana Vranjanina - prirodoslovno-matematička gimnazija, X. gimnazija "Ivan Supek" - prirodoslovno-matematička gimnazija i V. gimnazija Zagreb - prirodoslovno-matematička gimnazija.
Uglavnom, prijemnim ispitom, očito, želi se dati veću šansu onima koji nisu imali sve petice u svojem osnovnoškolskom obrazovanju.
Ravnatelj Dmitrović: Prijemnom je pristupilo čak 606 učenika
Što se tiče upisa, očito je uvođenje prijemnih ispita donijelo promjene. Ravnatelj XV. gimnazije Nikola Dmitrović kaže nam da je broj upisnih bodova učenika s pokojom četvorkom bio 79.43, a učenik koji se upisao s najmanje bodova na račun ocjena iz osnovne škole imao je 77.16 bodova.
"Sve je to krenulo ima šest godina, ovo je šesti put da smo mi provodili prijemni ispit. Što se nas tiče, nije postojao drugi način da podvučemo crtu pred 208 kandidata koje primamo u školu. Naime, osim onih koji bi imali 80 bodova, bili bi oni koji su imali dodatne kriterije poput dobrih rezultata na natjecanjima.
Nama je prijemni ispit puno pomogao da podvučemo crtu gdje želimo. Dogodi se da nekad imamo učenike s istim brojem bodova. Mi primamo 208 kandidata, ove godine je isto nekoliko njih dijelilo isti broj bodova pa smo upisali 215 učenika", kazao je.
"Zadaci su bili zahtjevniji"
Dodaje da su razmišljali o tome kako će učenici prihvatiti prijemni ispit.
"Učenicima nije smetalo što imamo prijemni ispit. Do ove godine bi oko 450 učenika pristupilo prijemnom ispitu, a ove je godine pristupilo čak 606 učenika. Vjerojatno jer su prijemni bili i u drugim školama. Neki su mislili da nemaju što izgubiti, a nekima je naš prijemni bio dobar trening za druge prijemne ispite jer je bio prvi", kaže.
Navodi kako su u ovoj školi malo konkretniji zadaci, da se traži osnovno znanje, ali da se ipak radi o zahtjevnim zadacima jer s jednostavnima, dodaje, "ne dobijete ništa".
"Mislim da je ovako dosta valorizirano znanje koje imaš. Evo, kod nas je upalo 35 učenika koji inače ne bi imali šanse. A zašto? Zbog jedne četvorke iz povijesti u šestom osnovne", konstatirao je ravnatelj Dmitrović.
Svaki četvrti učenik je superodlikaš
Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja za školsku godinu 2019./2020., više od polovine osnovaca, odnosno 200.031, tj. 63.58 posto, nastavnu je godinu završilo s odličnim uspjehom.
Od toga su 94.583, odnosno 30 posto, završila školsku godinu s prosjekom 5.0. Taj prosjek je nekoć bio rezerviran uistinu za najbolje od najboljih, a to očito više nije tako jer ispada da je praktički svaki treći učenik bio i superodlikaš. Nacionalni opći prosjek iznosio je visokih 4.54.
Što se tiče školske godine 2020./2021., opet je više od polovine osnovnoškolskih đaka završilo školsku godinu s odličnim uspjehom. Radi se o 186.066 učenika, što čini 59.74 posto. S ocjenom 5.0 prošlo je 79.558 učenika, odnosno 25.54 posto. Drugim riječima, svaki četvrti đak prošao je s 5.0.
Opći uspjeh je iznosio 4.33. Recimo i da podaci za prošlu školsku godinu na stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja još nisu dostupni.
Divjak: Prijemni ispiti su vatrogasna mjera
Na temu uvođenja prijemnih ispita popričali smo s nekadašnjom ministricom znanosti i obrazovanja, prof. dr. sc. Blaženkom Divjak, inače redovitom profesoricom matematike na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu.
"Prijemni ispiti su uvedeni temeljem pravilnika Ministarstva kao vatrogasna mjera prije šest, sedam godina. Mogućnost su iskoristile uglavnom one gimnazije s bitno više zainteresiranih učenika od upisnih mjesta. No to nije ušlo u širu primjenu sve do ove godine kad je Ministarstvo izmijenilo pravilnik, koji sad omogućuje veći utjecaj prijemnih ispita i više škola ih može koristiti", govori.
Dodaje kako su tu sad dva problema.
"Prvo, imate u Zagrebu dovoljno gimnazija, pa nisam sigurna je li svaka škola mora imati prijemne ispite. Drugi problem je samo sastavljanje ispita. Nisu standardizirani, nisu baždareni, provjereni... Uglavnom, to je jedna vatrogasna mjera, ali to nije rješenje problema iako pomaže nekolicini škola s velikom navalom", kazala je Divjak.
"Uvesti nacionalne ispite"
Širi je problem, dakako, inflacija odlikaša i superodlikaša, odnosno učenika koji prolaze s 5.0.
"Uz novi kurikulum 2018. je uveden i novi Pravilnik o vrednovanju i ocjenjivanju, u kojem jasno piše da se treba upotrebljavati kriterijsko vrednovanje. U službenom kurikulumu su ishodi, ali i kriteriji po kojima se znanje i vještine vrednuju. Imamo tu dva važna preduvjeta da takvo što uspije.
Jedan je da se nastavnici kontinuirano educiraju, da svi se jednako educiraju kako kriterijski vrednovati. S tim smo počeli 2018., ali se nije nastavilo nakon 2020. Drugi preduvjet je taj da se osigura određena usporedba među školama, a to bi bilo najbolje preko nacionalnih ispita.
Oni se ne moraju provoditi u svim školama, ne bi utjecali na ocjenu učenika, ali bi dali dobru usporedbu među školama, preko čega bi se moglo identificirati škole u kojima treba dodatni rad kako bi se kriteriji primjenjivali kako treba", kazala je ona.
"Problem je roditeljski pritisak na nastavnike"
Ističe i još jedan problem u cijeloj priči, koji ima veze, govori, s lošim mentalitetom.
"To je pritisak na nastavnike da se daju dobre ocjene bez obzira na kriterije, koji dolazi uglavnom od roditelja. Recentni primjeri koje smo imali očito govore da se pravilnici ne primjenjuju.
Prema pravilniku, dva tjedna prije završetka nastavne godine roditelj se ne može u školi raspitivati o ocjeni svog djeteta i tražiti pojašnjenje od učitelja. Mnogi ravnatelji, oni koji su zaduženi za to da se pravilnik provodi, ne provjeravaju to u praksi.
"Lokalna politika doprinosi lošoj situaciji"
Zašto? To je druga priča, neke je politika izabrala, pa se boje da će ih ta lokalna politika smijeniti. Lokalna politika tu sigurno bitno doprinosi lošoj situaciji. Čak sustav školskih odbora nije loše postavljen, isti broj glasova donose zaposlenici i osnivač, a presudan je glas roditelja. Ali u praksi obično bude kako politika želi.
Jedno vrijeme je postojala ideja da Ministarstvo bude to koje će postavljati ravnatelje škola, ali to je 1400 škola. Na koji način bi ministar mogao imenovati 1400 osoba? Takvo što nije moguće, pa odlučuju osnivači (gradovi i županije), zaposlenici škola i roditelji.
Dosta osnivača to ne radi kao treba, sustav je deformiran lošim praksama, pa imamo situacije gdje župan, preko ravnatelja, određuje koja će se čistačica gdje zaposliti", dodala je Divjak.
"Jedino rješenje je educiranje nastavnika"
Na pitanje koliko bi značilo da se opći uspjeh prestane vrednovati kao kriterij, o čemu je bilo riječi u javnom prostoru, Divjak kaže da to ne bi ništa bitno promijenilo iako bi moglo imati manji pozitivni učinak.
"Opći uspjeh je aritmetička sredina svih ocjena. Kad se upisuje u srednju školu, upisuje se temeljem ocjena, koje moraju biti, a očito nisu, temeljene na zajedničkim kriterijima ocjenjivanja. To oko ukidanja općeg uspjeha dobro zvuči, ali ne bih rekla da to ima nekog bitnog utjecaja na problematiku", kaže.
Zaključuje kako ipak glavno težište treba biti na edukaciji nastavnika i smanjivanju pritiska roditelja na nastavnike.
"Jedini način promjene jest promjena načina ocjenjivanja. I tu smo opet na edukaciji nastavnika. Mi se pozivamo na Finsku ili Estoniju, a njihov opseg usavršavanja nastavnika je višestruko veći nego kod nas. Situacija nije nastala preko noći, pa tako ne postoje ni instant rješenja.
"Jedino rješenje je educiranje nastavnika, ali nemaju onda što sindikati negodovati zašto se ide na edukacije, sve je to radno vrijeme i obaveza koju škole trebaju omogućiti svim nastavnicima, a Ministarstvo i agencije organizirati.
Nastavna godina završava u lipnju i nije istina da nastavnici imaju tri mjeseca slobodno. Ali ono na što to radno vrijeme ide ne treba biti samo administracija nego tu trebaju biti edukacija i razmjena dobre prakse. Učitelj koji ne uči nije učitelj", zaključila je Blaženka Divjak.
Budak: inflacija odlikaša zapravo poništava smisao obrazovanja
Index je na ovu temu još ranije razgovarao s profesorom s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Nevenom Budakom. On je rekao da inflacija odlikaša zapravo poništava smisao obrazovanja i obrazovnog sustava.
"I to zato što nema prave valorizacije stečenih kompetencija učenika, što utječe na njihovo daljnje obrazovanje i odabir zanimanja. Činjenica je da se trend pogoršava što se tiče dijeljenja petica. Tako da petica kao ocjena najčešće ništa ne znači", rekao je.
"Kad smo prije gotovo dvadesetak godina uvodili jedinstveni razredbeni postupak na fakultetu, mi smo vidjeli da ocjene koje su učenici donosili iz srednje škole ne odgovaraju rezultatima na razredbenom postupku, a bilo je vidljivo i kasnije da učenici s odličnim ocjenama nisu nužno bili među najboljim studentima za vrijeme studija.
Mislim da se tim dijeljenjem odličnih ocjena ustvari učenicima radi medvjeđa usluga jer oni nemaju saznanja o svojim kvalitetama", objasnio je.
"Inflacija studija dovela je do rušenja kriterija"
Dodao je da je snižavanje kriterija logična posljedica povećavanja broja sveučilišta, fakulteta i studijskih programa.
"Primjerice, ako govorimo o povijesti, danas se ona može studirati na devet mjesta, a nekad se mogla studirati samo u Zagrebu, onda i u Zadru. A danas je taj studij lakše upisati nego što je to bilo nekoć", rekao je.
"Tako nužno dolazi do pada kriterija. Dakle, inflacija studija sigurno je dovela do rušenja kriterija, a i na studije dolaze učenici sa sve manje znanja i vještina, pa i to utječe na rušenje nekadašnje razine", objasnio je.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.