Ovo je plan EU za vojno-industrijski kompleks spreman za rat

Foto: Profimedia

EU želi prebaciti svoju obrambenu industriju na ratne temelje. Plan za to iznesen je u nacrtu strategije europske obrambene industrije na 27 stranica, u koju je Politico imao uvid. Kako javlja taj portal, EU planira promijeniti način na koji financira i prodaje oružje. Motiv je jasan - agresivni rat Vladimira Putina protiv Ukrajine i upozorenja zapadnih zemalja da bi ratoborna Rusija mogla napasti članicu NATO-a u godinama koje dolaze.

Jedna od predloženih mjera čak kopira shemu američke inozemne vojne prodaje, olakšavajući prodaju oružja trećim zemljama, dok bi druga olakšala vladama preuzimanje civilne proizvodnje u slučaju nužde.

Europska obrambena industrija nije dovoljno konkurentna

Europa je zadržala obrambenu industrijsku bazu od kraja Hladnog rata, ali nije dovoljno konkurentna, rekao je danas dužnosnik Europske komisije novinarima. "Ima ga, ali ne možemo proizvoditi na vrijeme i u količini koje su potrebne", rekao je.

Nacrt ne uključuje iznos subvencija, iako je sigurno da se radi o milijardama eura. Nedostaje mu i precizna odrednica o tome koliko bi nabave članice Unije trebale usmjeriti kroz lokalnu industriju. Pojedinosti bi se mogle promijeniti prije nego što povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton predstavi plan i popratni prijedlog financiranja 5. ožujka.

Iako mandat Komisije istječe nakon izbora za EU u lipnju, diplomati su rekli da su dobili jamstva da će se planovi nastaviti i u sljedećoj Komisiji, koju će vjerojatno ponovno voditi predsjednica Ursula von der Leyen.

"Treba nam promjena paradigme"

Glavni cilj Europske obrambene industrijske strategije, koja nije obvezujuća, jest da blok prođe kroz "promjenu paradigme s hitnog odgovora na obrambenu spremnost". Za plan je predviđen i novac iz Europskog programa ulaganja u obranu.

"To nije samo financiranje već i program industrijske organizacije", rekao je dužnosnik Komisije. Što se tiče potražnje, Europska komisija želi osigurati da europske vlade kupuju više europske vojne opreme, odnosno zajedničku nabavu naoružanja kako bi potrošnja bila učinkovitija.

Na opskrbnoj strani, Bruxelles nastoji učiniti Europsku obrambenu i tehnološku industrijsku bazu (EDTIB) fleksibilnijom, istovremeno osiguravajući sigurnost opskrbe za vlade u slučaju nužde stvaranjem mehanizama za obrambenu industriju koja ima prednost nad civilnim narudžbama i kompanijama.

Bruxelles želi da Ukrajina sudjeluje u zajedničkoj nabavi kao da je Kijev članica Europske unije, navodi Politico.

"Sve se to radi u dogovoru s državama članicama. Obrana ostaje nacionalna odgovornost, ali smatramo da se bolje možemo organizirati zajedno", rekao je dužnosnik Komisije, inzistirajući na tome da Bruxelles "ne otima moć nikome".

U nastavku slijede glavni zaključci novog europskog plana.

Pojednostavljenje nabave

Europski program naoružanja uskladio bi postupke nabave. Vlade koje kupuju zajedno imat će koristi od izuzeća od PDV-a. Plan uključuje rješenja na europskoj razini za zaštitu spornih područja, poput svemira, interneta, zraka i mora.

Planom bi se uspostavila Grupa europske obrambene industrije na visokoj razini, koja bi pomogla u koordinaciji nabave i programiranja. Ta grupa će identificirati projekte od zajedničkog interesa za usmjeravanje napora EU i programa financiranja. Cilj je da EU stvori mrežu kapaciteta kibernetičke obrane, kao i integrirane europske sustave zračne i raketne obrane.

Olakšavanje prodaje oružja

U nacrt je ušla i jedna od najhrabrijih ideja Komisije - kopiranje američkog sustava u kojem Washington potpisuje ugovore izravno s drugim prijestolnicama kako bi se prodaja oružja učinila lakšom i glatkom.

EU bi radila na katalogu onoga što je dostupno u cijelom bloku. Komisija bi također financijski poduprla stvaranje zaliha kako bi se smanjila kašnjenja isporuke potencijalnim kupcima. Tekst predviđa iznimku od Direktive o obrambenoj nabavi kako bi se vladama omogućilo dodavanje novih zemalja u već potpisane ugovore bez ponovnog pokretanja postupka nabave.

U dokumentu se Komisija žali da su zemlje članice požurile kupiti više oružja jer se sigurnosno okruženje pogoršalo zahvaljujući ruskom napadu na Ukrajinu, a to je uzrokovalo skok kupnje od američkih tvrtki.

Više novca za zajedničku nabavu

Europski plan ulaganja u obranu (EDIP) potiče suradnju i zajedničku nabave tijekom tekućeg sedmogodišnjeg proračuna EU te podupire razvoj oružja financiranog iz Europskog obrambenog fonda.

Konkretan iznos se ne spominje u nacrtu. Dužnosnik EK potvrdio je da će iznositi najmanje 1.5 milijardi eura do 2027., iako se konačnom iznosu još raspravlja. Naime, 2027. godine završava aktualni sedmogodišnji proračun EU.

"Kada bude postojao politički konsenzus da moramo učiniti više na planu proračuna, već ćemo imati alat za to - EDIP. Za nas je važno izgraditi taj alat", dodao je dužnosnik.

Konačni cilj trebao bi biti fond od 100 milijardi eura za jačanje europske obrambene industrije, što je iznos koji su izrekli mnogi europski čelnici, uključujući estonsku premijerku Kaju Kallas.

Održavanje proizvodnje na visokoj razini

Komisija također želi subvencionirati proizvodne kapacitete s milijardu eura, prikupljenih iz zajmova i ulaganjem 100 milijuna eura javnog novca, a sve kako bi održala industriju oružja na visokoj razini čak i kada je potražnja niža.

To bi se trebalo poticati putem Fonda za ubrzanje transformacije obrambenog lanca opskrbe (FAST), kojemu je cilj omogućiti financiranje EU za vojnu opremu koja se ne odnosi na streljivo i projektile.

Primjera radi, financiranje FAST-a koristilo bi se za pokrivanje plaća i održavanje strojeva u obrambenim tvornicama, ali Komisija također, što je vrlo kontroverzno, želi razmotriti ovlasti za preuzimanje civilnih proizvodnih linija ako je potrebno.

Osnivanje EDIP-a će trebati odobrenje svih članica EU i Europskog parlamenta. Službenik Komisije rekao je kako se nadaju da će Vijeće i sljedeći saziv Europskog parlamenta započeti razgovore u prosincu kako bi pregovore završili do veljače 2025.

Pročitajte više