FACEBOOK je jučer imenovao prve članove svog novog neovisnog nadzornog odbora koji će moći poništiti odluke kompanije u pojedinačnim slučajevima u smislu sadržaja i predložiti promjene u politici tvrtke.
Facebook je objavio imena 20 članova, među kojima su četiri supredsjedatelja koji su pomogli odabrati ostale članove. Odbor bi trebao početi s raspravama u pojedinačnim slučajevima ovog ljeta, a planirano je da u konačnici ima oko 40 članova.
>> Facebook osnovao odbor za nadzor sadržaja koji može smijeniti i Zuckerberga
Facebook je odabrao četvero supredsjedatelja: bivšeg američkog saveznog suca Michaela McConnela, stručnjaka za ustavno pravo iz SAD-a Jamala Greena, kolumbijsku odvjetnicu Catalinu Botero-Marino i bivšu dansku premijerku Helle Thorning-Schmidt. Potom su svi zajedno odabrali još 16 članova.
Do nekih se članova došlo globalnim konzultacijama koje je proveo Facebook kako bi dobio povratne informacije o nadzornom odboru.
Članovi će raditi honorarno, a među njima ima stručnjaka za ustavno pravo, zagovornika građanskih prava, akademika, novinara, tu je i dobitnica Nobelove nagrade za mir i bivši sudac Europskog suda za ljudska prava. Članove će plaćati zaklada koju je osnovao Facebook i služit će u trogodišnjim mandatima na najviše devet godina. Reuters donosi popis prvih 20 članova odbora.
Catalina Botero-Marino
Botero-Marino je kolumbijska odvjetnica koja je od 2008. do 2014. godine bila posebna izvjestiteljica o slobodi izražavanja Interameričke komisije za ljudska prava pri Organizaciji američkih država. Trenutačno je dekanica Pravnog fakulteta Universidad de los Andesa.
Jamal Greene
Greene je profesor prava na Sveučilištu Columbia u New Yorku koji se fokusirao na prosudbe ustavnih prava i strukturu pravnih i ustavnih rasprava. Bio je pravni službenik kod suca Guida Calabresija u jednom od američkih prizivnih sudova te kod suca Johna Paula Stevensa na američkom Vrhovnom sudu.
Michael McConnell
McConnell je profesor ustavnog prava na Stanfordu, a prije je bio američki savezni sudac. Imenovao ga je američki republikanski predsjednik George W. Bush i smatrali su ga kandidatom za Vrhovni sud. Stručnjak je za vjerske slobode, a na Vrhovnom je sudu predstavljao klijente u slučajevima koji su se ticali prvog amandmana američkog ustava (građanska prava).
Helle Thorning-Schmidt
Thorning-Schmidt je bila prva žena na čelu danske vlade. Kao socijaldemokratkinja vodila je koalicijsku vladu od 2011. do 2015. godine, a potom je bila izvršna direktorica humanitarne organizacije Save the Children International.
Afia Asantewaa Asare-Kyeia
Ganska i južnoafrička državljanka i aktivistica za ljudska prava koja za Open Society Initiative for West Africa radi na ženskim pravima, slobodi medija i pitanjima dostupnosti informacija širom Afrike.
Evelyn Aswad
Aswad je profesorica prava na Sveučilištu u Oklahomi, a prije toga bila je viša odvjetnica američkog State Departmenta. Specijalizirala se za primjenu standarda međunarodnih ljudskih prava u pitanjima moderiranja sadržaja.
Endy Bayuni
Bayuni je indonezijski novinar koji je dvaput bio glavni urednik Jakarta Posta i surađivao je s nekoliko organizacija za medijske slobode u regiji.
Katherine Chen
Bivša nacionalna regulatorica za komunikacije na Tajvanu, Chen je trenutačno profesorica odnosa s javnošću i statistike na Nacionalnom sveučilištu Chengchi na Tajvanu. Svoja je istraživanja usmjerila na društvene mreže, mobilne novosti i privatnost.
Nighat Dad
Dad je pakistanska odvjetnica i internetska aktivistica koja vodi Digital Rights Foundation, neprofitnu organizaciju fokusiranu na online uznemiravanje, zaštitu podataka i slobodu govora u Pakistanu i južnoj Aziji.
Pamela Karlan
Karlan je profesorica prava na Stanfordu, a pred američkim Vrhovnim sudom zastupala je klijente u biračkim pravima, LGBTQ pravima i slučajevima vezanim za prvi amandman. Svjedočila je tijekom postupka opoziva predsjednika Donalda Trumpa. Karlan je radila u odjelu za građanska prava ministarstva pravosuđa u Obaminoj administraciji.
Tawakkol Karman
Jemenska aktivistica za ljudska prava i novinarka postala je 2011. godine prva Arapkinja koja je dobila Nobelovu nagradu za mir. Bilo je to priznanje za njene poticaje za nenasilne promjene tijekom Arapskog proljeća.
Maina Kiai
Kiai je kenijska odvjetnica i aktivistica za ljudska prava koja vodi Global Alliances and Partnerships program Human Rights Watcha. Od 2011. do 2017. bila je posebna izvjestiteljica UN-a za prava na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja.
Sudhir Krishnaswamy
Krishnawamy je vicekancelar Nacionalnog pravnog fakulteta na Indijskom sveučilištu, stručnjak za indijsko ustavno pravo i aktivist civilnog društva.
Ronaldo Lemos
Lemos je brazilski akademik i odvjetnik te jedan od autora brazilskog zakona o internetskim pravima. Suosnivač je neprofitne organizacije fokusirane na tehnologiju i pitanja politike. Predaje pravo na Universidade do Estado do Rio de Janeiro.
Julie Owono
Owono je odvjetnica i izvršna direktorica Internet Sans Frontieres, organizacije za digitalna prava sa sjedištem u Francuskoj. Bori se protiv internetske cenzure u Africi i širom svijeta.
Emi Palmor
Palmor je bivša tajnica u izraelskom ministarstvu pravde koja je vodila inicijative usmjerene na suočavanje s rasnom diskriminacijom i na napredni pristup pravdi preko digitalnih usluga i platformi.
Alan Rusbridger
Rusbridger je britanski novinar koji je bio glavni urednik dnevnog lista Guardian. Ravnatelj je Lady Margaret Halla, jednog od fakulteta na Oxfordu.
Andras Sajo
Mađarski pravni stručnjak i bivši sudac Europskog suda za ljudska prava bavi se komparativnim konstitucionalizmom i sudjelovao je u pisanju ukrajinskog, gruzijskog i južnoafričkog ustava.
John Samples
Samples je dopredsjednik Cato Institutea, američkog libertarijanskog think tanka. Protivnik je ograničenja u online izražavanju i piše o regulaciji govora i društvenih mreža.
Nicolas Suzor
Nicolas Suzor je izvanredni profesor prava na australskom Queensland University of Technology koji se bavi upravljanjem društvenim mrežama i regulacijom automatiziranih sustava.
Što će preispitivati nadzorni odbor?
Odbor koji su neki nazvali Facebookovim Vrhovnim sudom odlučivat će o tome trebaju li neki pojedinačni sadržaji biti objavljeni na web stranici. Također može preporučiti promjene u Facebookovim pravilima o sadržaju na temelju odluka o konkretnim slučajevima ili na zahtjev kompanije.
Isprva će pregledavati postove, videozapise, fotografije i komentare koje je kompanija odlučila ukloniti s Facebooka ili Instagrama, ali će u konačnici rješavati slučajeve u kojima je sadržaj ostavljen online. Pritom se može raditi o sadržaju kao što su golotinja, nasilje i govor mržnje. Facebook je rekao da će u nadležnosti odbora ubuduće biti oglasi, grupe, stranice, profili i događaji, ali nije iznio vremenski okvir, ističe Reuters.
Odbor se neće baviti izravnim porukama na Instagramu, Facebookovim platformama za poruke WhatsAppom i Messengerom, servisima za upoznavanje i Oculusovim proizvodima virtualne stvarnosti. Facebook očekuje da će odbor u početku preuzeti desetke slučajeva, mali postotak od tisuća koji će se u konačnici naći na dnevnom redu. Korisnici su se 2019. godine žalili na 10 milijuna pojedinačnih sadržaja koje je Facebook uklonio ili poduzeo druge mjere.
No Facebookov šef za globalne poslove Nick Clegg rekao je Reutersu da misli kako će odabrani slučajevi imati šire značenje u sporovima o sadržaju.
Kako će odbor raditi?
Odbor će sam odlučivati kojim će se slučajevima baviti, a može ih pokrenuti korisnik koji je iscrpio uobičajene Facebookove žalbene postupke ili sam Facebook za slučajeve koje smatra da su značajni i komplicirani. Korisnici koji se ne slažu s Facebookovom konačnom odlukom o njihovu sadržaju imat će 15 dana da preko posebne web stranice slučaj iznesu pred odbor.
Svaki slučaj pregledat će panel od pet članova, od kojih je najmanje jedan iz istog geografskog područja s kojeg potječe slučaj. Panel može zatražiti pomoć stručnjaka za određena pitanja, ali odluka se mora donijeti pred kompletnim odborom, ističe Reuters.
Odluka odbora, koja je obvezujuća osim ako ne krši zakon, mora se donijeti i provesti u roku od 90 dana. Facebook može u iznimnim slučajevima, koji imaju hitne i stvarne posljedice, zatražiti ubrzani postupak u 30 dana. Korisnici će biti obaviješteni o odluci odbora u konkretnom slučaju i odbor će objaviti svoju odluku. Kad odbor daje preporuku o pravilima, Facebook će u roku od 30 dana objaviti odgovor i smjernice za dalje postupanje.