HRVATSKU od subote potresa afera s krađom iz Ine u kojoj šteta, prema navodima tužitelja, prelazi milijardu kuna. Pljačka u Ini odvijala se pune dvije godine, od lipnja 2020. do konca kolovoza 2022. godine. Uhićeni direktor Damir Škugor prodavao je plin prijateljevoj tvrtki po fiksnoj cijeni od 19.46 eura/MWh, bez ugovaranja zaštitnih klauzula i neovisno o promjenama cijene plina na energetskom tržištu.
Škugor je član HDZ-a, vladajuće stranke u Hrvatskoj, koju vodi Andrej Plenković i koja je pravomoćnom presudom Vrhovnog suda proglašena krivom u slučaju Fimi media, odnosno u aferi izvlačenja državnog novca. Tom presudom iz lipnja prošle godine HDZ je postao prva osuđena politička stranka, odnosno zločinačka organizacija koja se financirala iz sumnjivih izvora, i to reketom, pranjem novca, pronevjerom i isisavanjem novca iz državnih tvrtki.
"Neću prihvatiti etiketu Ive Sanadera i kriminalne organizacije", rekao je tada šef HDZ-a Andrej Plenković.
Plenković u svojim istupima često naglašava kako je stranka od kada ju je preuzeo sasvim drugačija od one kada ju je vodio Ivo Sanader. No HDZ i u njegovo doba nastavlja kontinuitet proizvodnje afera i punjenja sudskih klupa vlastitim stranačkim ljudima.
Ovo je popis najvećih afera koje se vežu uz HDZ u posljednjih 20 godina.
Istražitelji iz USKOK-a i policije u aferi s preprodajom Ininog plina optužili su direktora u Ini Damira Škugora, predsjednika HOK-a Josipa Šurjaka, njegovog poslovnog partnera i suvlasnika tvrtke OMS Upravljanje Gorana Husića, Škugorovog oca Danu te predsjednicu Uprave tvrtke Plinara istočne Slavonije Mariju Ratkić. Svi su uhićeni i određen im je istražni zatvor.
Šteta za INA-u navodno prelazi milijardu kuna, protuzakonita zarada Damira Škugora i njegova oca je gotovo pola milijarde kuna, dok je Goran Husić profitirao za preko 90 milijuna kuna, a Josip Šurjak za 68.9 milijuna kuna.
Na računu njihove tvrtke OMS Upravljanje ostalo još preko 200 milijuna kuna protuzakonito ostvarene dobiti.
Afera HEP imala je više krakova, i to od pogodovanja tvrtki Roberta Ježića DIOKI, fiktivnog zapošljavanja Rade Buljubašića i 600 milijuna kuna teške afere HEP-TLM pa do fiktivnih ugovora o djelu. Većina sudskih postupaka obustavljena je nakon smrti Ivana Mravka, dugogodišnjeg šefa HEP-a, 2017. godine.
Privatizacija Sunčanog Hvara provedena je u maniri HDZ-ovih privatizacija kakvih smo se nagledali u devedesetima. Kako smo pisali 2009. godine, bila je to "prava drumska pljačka". U središtu afere bio je Damir Polančec.
Šef HDZ-a Andrej Plenković i potpredsjednica vlade Martina Dalić bili su na čelu tajne skupine koja je pisala zakon o sanaciji Agrokora, nakon kojeg su se članovi te tajne grupe okoristili ugovorima s tom tvrtkom.
Malverzacije dionicama Podravke teške oko 400 milijuna kuna. U aferi je glavni optuženi bio HDZ-ov Damir Polančec. Na kraju su Polančec i sedmorica suokrivljenika oslobođeni optužbe, a četvorica su proglašena krivima.
Rizični kreditni plasmani Hrvatske poštanske banke. Davani su nalozi za odobrenje kredita bez obzira na rizik, kreditnu sposobnost i osiguranja. Šefu te banke Josipu Protegi i drugima i dalje se sudi.
HDZ je financirao privatnu polikliniku Medikol državnim novcem.
Hrvatska je po nepravomoćnoj presudi Hypo banci dužna isplatiti iznos od 40 milijuna eura zbog namještanja financijskog stanja Slavonske banke, koju je Hypo banka službeno preuzela 2008. godine.
Protiv bivšeg vlasnika Salonita Joze Ćurkovića dignuto je par optužnica zbog štete od stotinjak milijuna kuna. Ćurković se nalazi u bijegu od hrvatskog pravosuđa u BiH.
Tajno u Veroni 24. i 25. lipnja 2006. godine sastali su se Ivo Sanader, predsjednik Uprave Plive Željko Čović te Miomir Žužul, a tema razgovora bila je prodaja Plive. Barr je za većinski paket Plive na kraju platio 2.2 milijarde dolara, a natjecanje Actavisa i Plive navodno je zaustavljeno kampanjom i pritiscima iza kojih je stajao tadašnji vrh vlade te je ostvarena razlika u cijeni dionica od preko 70 milijuna eura.
Izvlačenje oko 70 milijuna kuna iz državnih tvrtki. HDZ je osuđen za izvlačenje državnog novca.
Afera nikada do kraja nije istražena.
Vlado Zec bivši je dužnosnik HDZ-a i HSP-a, čijoj je tvrtki Kamen Ingrad Sanaderova vlada otpisala 30 milijuna kuna duga. Tako je krenulo, da bi tvrtka na kraju propala, a Zec je do sada za razne malverzacije odležao više od četiri godine.
Iz silosa Đakovštine nestalo je nekoliko desetaka tisuća tona žitarica i uljarica, čiji su stvarni vlasnici bili Ravnateljstvo za robne zalihe te brojni poljoprivrednici. Veći dio robe završio je na policama Konzuma.
Sanaderova provizija za ulazak Hypo banke na hrvatsko tržište, afera teška 5 milijuna eura. Sanader je na kraju osuđen.
Pranje novca u Hrvatskim željeznicama, a novac je navodno završavao na računima raznih offshore tvrtki. Uz bivšeg šefa HŽ-a osuđena su još četvorica.
Pranje novca teško 4.7 milijuna kuna. Nakon oslobađajuće presude za Sanadera i društvo određeno je novo suđenje.
Afera s preplaćenim radovima i nezakonitim ugovorima o prodaji. Krajem 2019. godine bivši HDZ-ov ministar i zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta nepravomoćno je oslobođen optužbi da je sa suradnicima podijelio preko 15 milijuna kuna i 850 tisuća eura iz tvrtki za održavanje i izgradnju cesta, no krivima su proglašena trojica njegovih suoptuženika.
Sređivanje kupovine od bivšeg saborskog zastupnika HDZ-a Stjepana Fiolića za potrebe Ministarstva regionalnog razvitka po cijeni znatno višoj od tržišne. Osuđen Ivo Sanader, bivši šef HDZ-a.
U ovoj aferi bivši šef HDZ-a Ivo Sanader osuđen je za primanje 10 milijuna eura mita od predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernadija. Nepravomoćno osuđen na 7.5 godina.
Miomir Žužul bio je jedan od trojice ministara koji su se osobno založili za otpis višemilijunskog duga Imostroju, tvrtki čiji je novi vlasnik njegovoj supruzi za polovicu bezvrijedne tvrtke isplatio pola milijuna kuna. Tu je i nikad riješena Žužulova afera Bechtel zbog koje je otišao iz vlade.
Prema optužnici čelnici HAC-a su omogućili tvrtki Skladgradnja da naplati višestruko veće cijene premazivanja bojom cijevi tunela Sv. Rok i Mala Kapela. Famozno "bojenje tunela" postalo je sinonim za korupciju u Hrvatskoj. Iako su u spektakularnoj akciji 2009. godine uhićeni čelnici ove tvrtke, do danas nije počelo suđenje u ovom slučaju.
Ukupno 13 ljudi tereti se u aferi Vjetroelektrane, od kojih je veliki broj HDZ-ovaca. Sumnja se da je utjecajna HDZ-ovka Josipa Rimac lobirala za izgradnju vjetroelektrana.
Na udaru USKOK-a je dugogodišnji gradonačelnik Velike Gorice i donedavni saborski zastupnik HDZ-a Dražen Barišić. Tereti ga se da je u rujnu prošle godine u Zagrebu i Velikoj Gorici Kreši Peteku, osnivaču tvrtke Elektrocentar Petek, namjestio višemilijunski posao.