Južna Karolina započela je nakrvaviji američki sukob paljbom na utvrdu

Južna Karolina prva je država SAD-a koja je napustila savez 1861. godine. Nakon nje, ostale države buduće Konfederacije pratile su njen primjer. Neovisna Amerika podijelila se u dva tabora u vrijeme kada je Lincoln pobijedio na izborima i postao američki predsjednik.

Kao neovisna zemlja, Južna Karolina smatrala je da ima puno pravo konfiscirati federativnu imovinu, a svakako je htjela osigurati municiju i oružje ako bi se slučajno dogodio neki rat između sjevernjaka i južnjaka. Prva meta bio je Sumter. Radi se o federativnoj utvrdi koja se nalazila na otočiću nedaleko od obale grada Charlestona u kojoj je bila stacionirana šačica vojnika i službenika.

U rano jutro 12. travnja 1861. čula se paljba topova koja je bila usmjerena na utvrdu, a ovaj događaj smatra se početkom Američkog građanskog rata.

Sjedinjene Američke Države 19. stoljeća

Činjenica da su sjever i jug SAD-a bili vrlo drukčiji od samog utemeljenja Amerike govori i činjenica da je Thomas Jefferson napisao klauzulu o osudi ropstva u prvom izdanju Deklaracije neovisnosti, ali ona je kasnije izbačena jer su se utemeljitelji bojali da ih jug neće poduprijeti. To se dogodilo 1776. godine.

70 godina kasnije i situacija nije ništa bolja. Sjever se razvio po britanskom modelu što je značilo jaku industrijalizaciju i ekonomiju baziranu na trgovini viška koji se proizveo u tvornicama. Višak na jugu stvorio se radi ogromnih plantaža pamuka i duhana. Jug je ekonomski ovisio o robovima i zato nikako nisu htjeli popustiti.

Kada je vijest da se vojska počela okupljati ispred utvrde Sumter došla do Lincolna, odmah je zapovjedio slanje brodova sa zalihama za federacijske vojnike koji su tamo stacionirani. Tu vijest Južna je Karolina shvatila kao nezakonito stupanje na njen neovisni teritorij, a bojala se i da će brodovi možda doći puni vojnika. Tada počinje paljba koja je trajala neprestano do večeri idućeg dana.

Utvrda se predala i vojska u Karolini je slavila kraj sukoba. Smatrali su da je rat gotov i da će novi američki predsjednik, na koga se gledalo uglavnom kao pristojnog i dobrog djeda, samo potpisati dokument o priznanju njihove neovisnosti.

Ono što se zapravo dogodilo jest da je opća atmosfera na sjeveru postala vatrena. Američki dobri djed održao je vatreni govor i pozvao na mobilizaciju vojske. 75 000 volontera javilo se da služi u idućoj bitci. Na jugu su ostale zemlje podržale Južnu Karolinu, a još neke napustile su savez.

Američki građanski rat idućih je četiri godine devastirao zemlju i završio pobjedom Saveza. Konfederacijske države su okupirane, a američki predsjednik je ubijen. Ropstvo je službeno ukinuto, premda će proći puno vremena da se crnačko stanovništvo punopravno asimilira u američko društvo.

Napad na utvrdu Sumter označava početak najvećeg oružanog sukoba u povijesti SAD-a. Utvrda je nastradala u ratu te nikad nije obnovljena u originalu, a danas se koristio kao dio turističkog obilaska Charlestona.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.