Jedna od najpoznatijih pariških znamenitosti, Katakombe, od srijede, 8. travnja, ponovno otvara svoja vrata posjetiteljima nakon petomjesečne stanke zbog opsežnih radova na obnovi i osiguranju. U ovom podzemnom carstvu tišine, dvadeset metara ispod užurbanih gradskih bulevara, počivaju ostaci milijuna Parižana, a novo uređenje trebalo bi posjetiteljima pružiti još dojmljivije iskustvo, piše Euronews.
Nakon pet mjeseci radova, koji su bili nužni radi očuvanja i sigurnosti golemog podzemnog kompleksa, lokacija je dobila novo ruho kako bi se osigurao siguran i ugodan posjet za oko 600.000 ljudi koji je obiđu svake godine.
"Radi se o ostacima ljudi koji su umrli u Parizu između 10. i 18. stoljeća", objašnjava Isabelle Knafou, direktorica lokacije. "Iako ne znamo točan broj, riječ je o milijunima pokojnika i naša je odgovornost očuvati ovo mjesto. Kako bismo u tome uspjeli, bilo je hitno provesti radove na poboljšanju tehničkih instalacija, ventilacije, rasvjete i električne mreže."
"Katakombe se nalaze u vapnenačkim kamenolomima, okruženju koje se neprestano mijenja. Postoje stalni vodotokovi i pomicanja tla, što znači da moramo neprestano učvršćivati, čuvati i poboljšavati strukturu. Nalazimo se u iznimno vlažnom okruženju", dodaje.
Izvođenje radova u takvim uvjetima predstavljalo je poseban izazov.
"Sav posao morali smo obaviti u samo pet mjeseci, pod vrlo specifičnim uvjetima pristupa i evakuacije", kaže Camille Guérémy iz arhitektonske tvrtke Artémis, koja je bila zadužena za izvođenje radova.
"Zidari, električari i svi ostali radili su zajedno pod zemljom, u vrlo posebnom ritmu tijekom tih pet mjeseci", ističe Guérémy.
Povijest Katakombi započela je krajem 18. stoljeća uslijed velike zdravstvene krize. Groblje nevinih (Cimetière des Innocents) bilo je pretrpano i u lošem stanju te je predstavljalo prijetnju zdravlju Parižana, zbog čega je donesena odluka o zatvaranju groblja unutar gradskih zidina.
Godine 1786. gradske su vlasti odlučile prenijeti posmrtne ostatke šest milijuna stanovnika u stare vapnenačke kamenolome Tombe-Issoire, dvadeset metara ispod površine. U početku je to bilo samo odlagalište kostiju, no lokaciju je 1810. preobrazio inspektor Louis-Étienne Héricart de Thury. On je osmislio sablasnu arhitekturu u kojoj su bedrene kosti i lubanje pažljivo složene u ukrasne zidove, ispresijecane ugraviranim pločama i filozofskim citatima.
Smješten usred četvrti Montparnasse, ovaj labirint dug više od kilometra, otvoren za javnost 1809. godine, postao je najveći osuarij na svijetu.