Pentagon je u subotu ažurirao svoju bazu podataka o ratnim žrtvama. Dodali su više od 140 ranjenih vojnika i na popis vratili četvoricu poginulih u iranskim napadima prošlog tjedna. Do promjena je došlo nakon što su se pojavila pitanja o transparentnosti podataka o stvarnim gubicima u ratu, piše CNN.
Sustav za analizu obrambenih žrtava (DCAS) uveo je i novu kategoriju praćenja pod nazivom "Prekomorske operacije". Ona obuhvaća poginule i ranjene "počevši od 7. srpnja".
Kada se novi podaci Pentagona zbroje s ažuriranim brojkama za operaciju "Epic Fury", ukupan broj žrtava od početka rata protiv Irana 28. veljače iznosi 18 poginulih i 624 ranjena vojnika. Broj ranjenih znatno je veći od prethodne brojke od 482, koju je CNN zabilježio prošlog tjedna.
Pitanja o transparentnosti
Pentagon se prošlog tjedna suočio s kritikama medija i zastupnika jer se broj poginulih i ranjenih u sustavu DCAS smanjivao unatoč nastavku iranskih napada. Dvanaest demokratskih senatora iz Odbora za oružane snage u četvrtak je poslalo pismo ministru obrane Peteu Hegsethu, u kojem su zatražili objašnjenje za te promjene.
Vršitelj dužnosti glasnogovornika Ministarstva obrane Joel Valdez u četvrtak je na društvenim mrežama ustvrdio da je do smanjenja brojki došlo zbog "privremenih smetnji u podacima na mrežnoj stranici DCAS-a". CNN je prošlog tjedna detaljno pratio stranicu DCAS-a i uočio tehničke probleme koji su uzrokovali stalne promjene u ukupnom broju žrtava.
Nova kategorija "prekomorske operacije" na stranici DCAS-a, osim datuma početka 7. srpnja, ne nudi nikakve dodatne detalje niti navodi o kojem se sukobu radi. Pentagon nije odmah odgovorio na pitanja za pojašnjenje o tome što kategorija obuhvaća.
Objavljena imena
Ipak, na stranici je objavljen popis poginulih vojnika po imenima. Na njemu su trojica vojnika koji su poginuli u Jordanu u iranskom napadu te jedan vojnik koji je stradao prošlog vikenda u sjevernom Iraku tijekom kontrolirane detonacije iranskog drona.
Datum 7. srpnja podudara se s tvrdnjom predsjednika Donalda Trumpa o početku novog sukoba s Iranom, što je navedeno u obavijesti o ratnim ovlastima koju je administracija poslala Kongresu ranije ovog mjeseca.
Prema Zakonu o ratnim ovlastima iz 1973., predsjednik mora prekinuti vojne operacije unutar 60 dana ako Kongres ne odobri njihov nastavak. Trumpova administracija tvrdi da je primirje s Iranom iz travnja 1. svibnja "zaustavilo sat" za početno razdoblje sukoba.
Ratne ovlasti Trumpa
Zastupnici iz obje stranke usprotivili su se takvom tumačenju trajanja sukoba. Istovremeno, neki analitičari i dužnosnici smatraju da je sam zakon neustavno ograničenje predsjedničkih ovlasti za vođenje rata. Državni tajnik Marco Rubio na brifingu u Bijeloj kući u svibnju izjavio je da je taj zakon "100 posto neustavan".
Republikanska senatorica Lisa Murkowski s Aljaske rekla je Hegsethu tijekom saslušanja 21. srpnja da je zabrinuta jer administracija zaobilazi Kongres ponovnim pokretanjem roka zbog primirja.
"Takva tvrdnja zapravo omogućuje predsjedniku da zaustavi sat ratnih ovlasti upravo u trenutku kada to postane pravno nezgodno", rekla je Murkowski. "Time se zaobilazi odobrenje Kongresa koje Ustav zahtijeva, a Zakon o ratnim ovlastima predviđa."