U POLITIČKIM kampanjama netom prije parlamentarnih izbora sve je više obećanja i međusobnih kritika. Najjačim strankama po anketama Index je postavio istih pet pitanja koja se odnose na osiguranje boljeg života građana. Tijekom vikenda objavljivat ćemo odgovore HDZ-a, SDP-a, Mosta, Možemo te koalicije stranke Republika i Fokus. Iz stranke Domovinski pokret zalagat će se za uspostavljanje strožih kriterija za ostvarivanje prava na privremeni rad kada su u pitanju strani radnici.
Na godišnjoj razini hrana, piće i duhan skuplji su za 5.5%. Kako namjeravate spriječiti rast cijene hrane?
Cijene hrane rastu svugdje, od Sjedinjenih Američkih Država do Europske unije, gdje posljednjih godina bilježimo rekordni rast inflacije. U Hrvatskoj je rast dijelom uzrokovan i konverzijom kune u euro. Dakako, ne treba zanemariti niti ljudsku pohlepu. Dok postoji potražnja, cijena raste.
Intervencije i zamrzavanje cijena kratkoročno mogu pomoći ljudima, no dugoročno dovode do inflacije i nestašica. Najbolji način kako se boriti protiv rasta cijena jačanje je ekonomije i povećanje plaća. Problem je što rast plaća ne prati rast cijena. Hrvatskoj je potrebna temeljita reforma ekonomskog modela.
Kako planirate integrirati državljane trećih zemalja? Hrvatskoj nedostaje 200 tisuća radnika, kako namjeravate riješiti nedostatak radne snage?
U Hrvatskoj je već danas 200.000 stranih radnika, a procjene govore da će njihov broj do 2030. narasti na pola milijuna. Toliko je naših građana pobjeglo iz zemlje zbog koruptivno-klijentelističkih politika prošlih vlada. Hrvatska nema precizne informacije o broju stranih radnika, njihovu točnom pravno-radnom statusu, niti podatke o tome kakav je njihov utjecaj na ekonomiju i socijalnu sliku hrvatskog društva.
Trenutačno oko 9 posto od ukupno zaposlenih u Hrvatskoj čine strani radnici, a za pretpostaviti je da će njihov udio rasti. Paradoksalno, u Hrvatskoj je još uvijek 110 tisuća nezaposlenih! Koliki udio stranih radnika trenutačno u RH možda radi na crno?
Ako visok udio stranih radnika radi na crno, oni predstavljaju klasičnu nelojalnu konkurenciju hrvatskim radnicima i stranim radnicima prijavljenima pri HZMO-u. Osim što ne plaćaju poreze i doprinose, često su tek roba na ilegalnom tržištu rada. Domovinski pokret zalaže se za uspostavljanje strožih kriterija za ostvarivanje prava na privremeni rad u Republici Hrvatskoj.
To bi uključilo obavezno poznavanje hrvatskog jezika, strožu provjeru i nostrifikaciju obrazovnih kvalifikacijskih dokumenata i liječničke preglede. Kvote za ulazak stranih radnika na hrvatsko tržište rada treba redefinirati prema stvarnim potrebama u pojedinim sektorima te uskladiti s realnom situacijom na tržištu imajući u vidu strateški razvoj Republike Hrvatske.
Osim toga, Hrvatska mora nastojati vratiti svoje ljude, ne samo one iseljene u proteklih desetak godina nego i potomke Hrvata u, primjerice, zemljama Južne Amerike. Prema nekim istraživanjima, oko 35 potomaka Hrvata u Argentini doselilo bi se u Hrvatsku ako bi pronašli posao.
Liste čekanja u hrvatskom zdravstvu dugotrajan su problem, koje rješenje predlažete u programu?
To je jedan od elemenata temeljitije reforme zdravstva. Ravnatelji zdravstvenih ustanova moraju biti menadžeri svojih bolnica. Teza da "zdravstvo ne može biti u plusu" služi za izbjegavanje stručne i menadžerske odgovornosti. Šefovi odjela/klinika moraju se prihvatiti menadžmenta u okviru svoje struke i odgovornosti za stručnu kvalitetu u okvirima materijalnih mogućnosti. Položaj i odgovornost šefova klinika treba iznova regulirati.
Odgovornost šefova mora se usmjeriti na stručnu kvalitetu i financijsku održivost funkcioniranja klinika. Što se tiče lista čekanja, prvi subspecijalistički pregled morao bi uslijediti unutar razumnog roka od 1-2 tjedna. Na prvi pregled ne može se čekati mjesecima ili čak godinama.
Sekundarna subspecijalistička razina mora obavljati svoje zadatke učinkovito i istinski konzultativno prema primarnoj razini. Potrebno je provoditi pretrage bez umnažanja istih i produljivanja obrada u nedogled, a sve se stavlja pacijentu u zadatak.
Sekundarna razina mora osigurati pacijentu pretrage koje sama indicira i na tome će se inzistirati, što bi automatizmom trebalo dovesti do dostupnosti svih pretraga i pregleda u razumnom roku, bez dugačkih lista čekanja.
U Hrvatskoj je rast cijena nekretnina među najvećima u EU, kao i cijena najma. Hoćete li intervenirati? Planirate li porez na nekretnine?
Hrvatsko gospodarstvo već je danas preopterećeno kojekakvim vrstama poreza. Ne trebaju nam novi porezi, nego porezno rasterećenje po svim stavkama i na svim razinama. DP se protivi uvođenju poreza na nekretnine. Umjesto toga, zalaže se za stimulativne mjere dugoročnog najma neiskorištenih nekretnina, imajući u vidu da mnogima, a osobito mladim obiteljima, vlastita nekretnina postaje nepriuštiva.
Subvencioniranje kredita pokazalo se kao mjera koja u najvećem dijelu povlači efekte u negativnom smjeru. Od zlouporabe onih kojima ova mjera nije namijenjena te indirektno kao katalizator povećanja cijena nekretnina, čime se gubi ciljani efekt uštede. Oslobađanje od poreza svih onih koji kupuju prvu nekretninu, uz određene kriterije, bit će puno korisnije i opipljivije za mlade nego subvencioniranje kredita po napuhanim tržišnim cijenama nekretnina.
Treba uvesti porez na neaktivne nekretnine umjesto poreza na nekretnine. Nekretnine svih vrsta (stambene, poslovne, zemljišta) koje se ne koriste u svrhu primarnog stanovanja, redovnog poslovanja ili iznajmljivanja, treba oporezivati na bazi kvadratnog metra.
Cilj je potaknuti sve one koji posluju u sivoj zoni (najmovi na crno) da svoje najmove prijave. Sve one koji imaju višak nekretnina koje stoje neiskorištene, treba potaknuti da ih aktiviraju u određene svrhe, što bi dovelo po povećanog ulaganja u nekretnine i veće ponude stanova za dugoročni najam.
Trećinu biračkog tijela čine umirovljenici, od kojih je svaki treći u riziku od siromaštva. Što izbornim programom nudite umirovljenicima?
Svi dosadašnji pokušaji reforme mirovinskog sustava, nažalost, bili su bezuspješni. Riječ je o problemu koji opterećuje većinu europskih zemalja jer je zbog demografske situacije (starenje stanovništva) premalo zaposlenih na previše umirovljenika. Mnoge od zemalja deficite u mirovinskom sustavu krpaju iz proračuna.
Dakako, to je lakše bogatijim zemljama, a one manje razvijene kao Hrvatska minuse kompenziraju novim zaduživanjima. U Hrvatskoj previše ljudi ovisi o proračunskim transferima. U ovakvoj strukturi ekonomije nemoguće je imati održiv mirovinski sustav.
Reforma mirovinskog sustava predstavlja samo jedan element nužne temeljite transformacije hrvatskog gospodarstva prema protržišnim načelima. Od konkretnih prvih mjera, predlažemo podizanje osobnog odbitka na 700 eura. Velika većina umirovljenika bila bi oslobođena poreza, osim onih s povlaštenim mirovinama.