U POLITIČKIM kampanjama netom prije parlamentarnih izbora sve je više obećanja i međusobnih kritika. Najjačim strankama po anketama Index je postavio istih pet pitanja koja se odnose na osiguranje boljeg života građana. Tijekom vikenda objavljivat ćemo odgovore SDP-a, Možemo, Mosta, Domovinskog pokreta te koalicije stranke Republika i Fokus. Iz HDZ su kazali kako će u zdravstvu smanjiti liste čekanja ispod 100 dana, povećati mirovine na 750 eura te kako nemaju namjeru uvoditi porez na nekretnine.
Na godišnjoj razini hrana, piće i duhan skuplji su za 5.5%. Kako namjeravate spriječiti rast cijena hrane?
Iako je kretanje cijena hrane dominantno tržišna kategorija, odnosno posljedica kretanja ponude i potražnje na tržištu, prisutan je trend značajnog usporavanja rasta cijena kao posljedica, između ostaloga, i mjera vlade protiv inflacije. Primjerice, za 30 često kupovanih namirnica čije smo cijene ograničili.
Vlada i nadalje osigurava ograničenu gornju razinu cijena, što sigurno doprinosi očuvanju kupovne moći stanovništva. Dodatno, mjere vlade za subvencioniranje cijena energenata, odnosno struje, plina i goriva, pridonijele su te i dalje pridonose smanjivanju troškova proizvođača te je za očekivati da proizvođači solidarno pridonose smanjenju pritiska na rast cijena prehrambenih proizvoda. Također je bitno naglasiti da već duže vrijeme bilježimo rast prosječne plaće kao posljedicu provedbe vladine gospodarske politike.
Posljedično, činjenica je da je rast prosječne plaće značajno veći od inflacije. Uzimajući u obzir inflaciju, plaće su u našem mandatu realno rasle 30%. Naš je ključni cilj u idućem mandatu spustiti inflaciju na manje od 2%. Svjesni smo da okolnosti inflacije najviše pogađaju najranjivije među nama i zato smo u okviru 7.7 milijardi eura paketa pomoći osobito pomogli umirovljenicima te povećali primanja osoba s invaliditetom, obitelji s djecom te drugih skupina društva.
Kako planirate integrirati državljane trećih zemalja? Hrvatskoj nedostaje 200 tisuća radnika, kako namjeravate riješiti nedostatak radne snage?
Nedostatak radne snage pitanje je koje je aktualno u cijeloj Europskoj uniji te nije nešto u čemu se Hrvatska posebno razlikuje od drugih država. Upravo smo radi rješavanja tog problema u proceduru uputili izmjene Zakona o strancima kojim ćemo stvoriti okvir za prilagodbu tržištu rada, za jačanje zaštite radnika, poticanje ekonomske aktivnosti i za usklađivanje s novom direktivom o tzv. plavoj karti Europske unije.
Time će se pridonijeti i privlačenju visoko kvalificirane radne snage, pogotovo u IKT sektoru, gdje očekujemo snažan rast u ovom desetljeću. Želimo bolju regulaciju uvjeta za zapošljavanje stranih radnika te zadržati visokokvalificiranu radnu snagu koja je završila školovanje u Hrvatskoj. Ujedno želimo potaknuti povratak članova obitelji hrvatskih državljana, hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka.
Bitno je napomenuti da sve manji broj naših građana želi raditi u uslužnim zanimanjima i to je pitanje na koje odgovaramo i privlačenjem radne snage. Tijekom prošlog mandata o ovim je temama bilo rasprave i na Gospodarsko-socijalnom vijeću, a sigurni smo da će te teme biti važan aspekt novog posebnog ureda vlade za socijalno partnerstvo koji ćemo osnovati.
Liste čekanja u hrvatskom zdravstvu dugotrajan su problem, koje rješenje predlažete u programu?
Liste čekanja su dugotrajan problem koji smo prepoznali te njegovo rješavanje uvrstili u Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Uz osiguravanje kvalitetne i dostupne zdravstvene skrbi u svakom dijelu Hrvatske, cilj nam je bio smanjiti prosječno vrijeme čekanja na bolničke dijagnostičke postupke s 400 na 270 dana.
Na kraju 2023. godine taj je indikator ispunjen, a prosječno vrijeme čekanja iznosilo je 146 dana. Taj broj stagnira, što je dokaz održivosti cjelokupnog procesa, a u novom mandatu ćemo, uz pomoć već uspostavljenih mehanizama, akcijskim planovima i metodologijama, smanjiti taj prosjek za dodatnih 30%, tako da očekujemo vrijeme čekanja na dijagnostičke postupke ispod 100 dana.
U Hrvatskoj je rast cijena nekretnina među najvećima u EU, kao i cijena najma. Hoćete li intervenirati? Planirate li porez na nekretnine?
Prepoznajući izazov rasta cijena najma i nekretnina, u završnoj smo fazi izrade Nacionalnog plana stambene politike do 2030. godine koji ćemo donijeti u prvih šest mjeseci novog mandata. Taj plan će omogućiti kvalitetno, priuštivo i održivo stanovanje svim hrvatskim građanima, a bit će osobito usmjeren na rješavanje stambenog pitanja mladih i mladih obitelji.
Kako smo i naveli u programu Za sve izazove, to namjeravamo postići financijskim, zemljišnim i ekološko-energetskim poticajnim mjerama, kao i poreznim izmjenama koje će ići u prilog mladim obiteljima. Povećanje ponude stanova na tržištu presudno utječe na smanjenje njihove cijene, što ćemo postići poticanjem stavljanja na tržište velikoga broja praznih stanova.
Uz to, u funkciju priuštivog stanovanja stavit ćemo i sve raspoložive nekretnine u državnom vlasništvu. U suradnji s lokalnim vlastima, postojeće neiskorištene zgrade prenamijenit ćemo u stambene te razvijati zelenu urbanu infrastrukturu. U našem programu nema poreza na nekretnine, a po svemu što smo do sada učinili u krizi jasno je da ćemo biti oslonac građanima uz obnovljeno povjerenje na izborima.
Trećinu biračkog tijela čine umirovljenici, od kojih je svaki treći u riziku od siromaštva. Što izbornim programom nudite njima?
Zahvaljujući našoj politici podizanja mirovina, svih socijalnih naknada te antiinflacijskih mjera i mnogih drugih jednokratnih potpora, u našem mandatu 400 tisuća ljudi izišlo je iz rizika od siromaštva, što je uspjeh. Ali imamo još prostora za napredak i želimo nastaviti s politikom podizanja plaća i mirovina.
U novom mandatu ćemo osigurati rast mirovina za 30%. To znači da ćemo prosječnu neto mirovinu povećati s 580 eura na 750 eura, pri čemu će umirovljenici s između 35 i 39 godina staža prosječno imati oko 935 eura mirovine, a umirovljenici s 40 ili više godina staža oko 1100 eura. U korist umirovljenika ćemo promijeniti i formulu usklađivanja mirovina u odnosu na rast plaća i troškova života u omjeru 85:15 prema povoljnijem indeksu, a uvest ćemo i godišnji dodatak umirovljenicima.
Radit ćemo i na dodatnom proširenju kruga umirovljenika koji mogu raditi uz istovremenu isplatu mirovine na obrtnike i samostalne obveznike uplate doprinosa. Uz sve to, izgradit ćemo 18 centara za starije u 18 hrvatskih županija te proširivati usluge za starije i nemoćne osobe, uz ulaganja u njihovu kvalitetniju zdravstvenu skrb. Naglasili bismo da ćemo i financirati sve projekte u okviru Programa Zaželi, što se pokazalo vrijednom mjerom za starije i nemoćne.