ZAPOČELO je zimsko sezonsko sniženje, koje traje maksimalnih 60 dana, tijekom kojih su trgovački izlozi prepuni velikih natpisa s popustima i do 80%. No iza šarenih izloga u trgovinama nerijetko se nađu razočarani kupci, koji ne pronalaze obećane popuste.
Sezonska sniženja provode se u tri vala, a prvi započinje sniženjima do 30%. U drugom valu proizvodi su jeftiniji do 50%, a u trećem, pompozno najavljenom valu kupci mogu pronaći i do 80% jeftinije proizvode. No, taj popust se rijetko kad odnosi na veći dio asortimana.
Oprez zbog dvojnih cijena
Ovogodišnje sezonsko sniženje obilježava i dvojno iskazivanje cijena. Naime, trgovci su snižene cijene do Nove godine obavezni iskazati u eurima i kunama, ali od 1. siječnja cijene će biti izražene samo u eurima. Iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača strahuju da bi ukidanje dvojnih cijena u jeku sniženja moglo zbuniti kupce i da neće imati osjećaj za pravu vrijednost proizvoda.
"Trgovci više neće imati obavezu dvojno iskazivati cijene od 1. siječnja, a sniženja traju do 25. veljače. Neki možda ostave cijene u eurima i kunama, no koliko vidimo po nekakvom raspoloženju, ne vjerujem da će ostaviti dvojne cijene. No koliko sam saznala, u Hrvatskoj gospodarskoj komori dogovaraju se da ostave dvojne cijene još za prvi kvartal.
Ako cijene budu samo u eurima, to će biti problem. Dakle, iznos u eurima je niži nego u kunama pa će kod dobrog dijela potrošača vjerojatno doći do zabune. Zato sugeriramo oprez prilikom kupnje te savjetujemo da potrošači preračunavaju cijene prije kupnje", poručila je predsjednica udruge Ana Knežević.
Uz sniženu cijenu mora biti prikazana i najniža u zadnjih 30 dana, ali...
Napomenula je da trgovci uz aktualnu sniženu cijenu proizvoda, moraju prikazati i najnižu cijenu po kojoj se taj isti proizvod prodavao u posljednjih 30 dana. "Tako da potrošač ima mogućnost usporediti je li to sniženje koje je iskazano u cijeni ono sniženje koje je trgovac deklarirao kroz određeni postotak. Međutim, tu smo svjedočili da su trgovci podizali cijene prije sniženja pa ih zapravo sa sniženjima vraćali na prvobitnu cijenu". navodi.
I potrošači zbog toga nisu ni kupili sniženi proizvod. Savjet je uvijek da se cijene proizvoda usporede s onima prije sniženja te da sve nepravilnosti prijave udrugama ili inspektoratima", dodaje.
Prevaranti sve snalažljiviji
Najveći broj prevara još uvijek se događa u online trgovinama i na društvenim mrežama. Koliko god udruge upozoravale na zamke koje donose društvene mreže i oglasi, Knežević kaže kako im se ljudi često javljaju s raznoraznim prevarama. Kupci često nisu svjesni da se nalaze na lažnim stranicama, a na kućne im adrese dolaze proizvodi koje nisu naručili.
"Ne treba ništa gledati i kupovati preko društvenih mreža jer su to najčešće prevare koje nude samo krasne fotografije, a u stvarnosti se dobije sasvim nešto drugo. Javljali su nam se ljudi da su naručili bušilicu, a dobili dječju igračku.
U zadnje vrijeme smo čak imali slučajeve da su potrošači dobili nošenu obuću. To stvara velike probleme kada se roba treba reklamirati jer trgovci optuže kupce da su je oni nosili i njima vratili svoje stare nošene tenisice", ispričala je Knežević i dodala kako je sigurnije plaćati karticom jer se preko banke može sigurnije doći do povrata novca.
Koja su prava kupaca?
Zbog domišljatih prevaranata Knežević napominje da se kupci trebaju što bolje informirati o svojim pravima. Upozorila je na pojedine zablude kupaca te njihove mogućnosti prilikom kupnje na sniženjima.
"Mnogi potrošači misle kako imaju pravo na povrat robe koja je ispravna, no u stvarnosti to nije tako. Trgovac je taj koji odlučuje hoće li dopustiti povrat proizvoda. Mi smo pokušali taj dio uvesti u zakon i definirati to kao obavezu, no nismo uspjeli. Kupci moraju unaprijed prije kupnje pitati mogu li napraviti povrat robe kod određenog trgovca", upozorava.
No ono što je obaveza svakog trgovca, a čime se često vara kupce, jest reklamiranje proizvoda kupljenih na sniženju.
Može li se vratiti roba kupljena na sniženju?
"Kod kupnje robe na sniženju vrijede sva pravila kao i kod kupnje robe po normalnim cijenama. Događalo se da se proizvod pokvari, a trgovci kažu da se to nema pravo reklamirati jer je kupljeno na sniženju. Ili ako mijenjaju, kažu im da su to kupili na sniženju i da moraju nadoplatiti razliku.
To nije točno. Kupci imaju pravo reklamirati proizvode koje su kupili na sniženju i ne trebaju nadoplaćivati iznos. Ako smo kupili mobitel na sniženju koji se kasnije pokvario, mi ga imamo pravo reklamirati i dobiti novi koji ne moramo nadoplatiti", objasnila je Knežević.
Dodala je da su se potrošači žalili na ovaj potez trgovaca i za vrijeme Crnog petka, a najčešće se radilo o vrijednim proizvodima poput kućanskih aparata, mobitela ili laptopa. Državni inspektorat najavio je akcije nadzora u trgovinama, no savjetuje da se svi problemi i nepravilnosti obavezno prijave.