Bivše voditeljice Odjela deviznih sredstava Snježana Podobnik i Mirta Vlah, bivši direktor Direkcije deviznih sredstava Milojko Tankosić, te bivši predsjednik i član Uprave Ivan Štokić i Borislav Perožić terete se za pomaganje pri sklapanju štetnih ugovora.
K tomu, Štokić i Perožić optuženi su i za kažnjiva djela zloporabe položaja i ovlasti.
Sedamnaest stranica optužnice sastavljeno je na osnovi oko 57.000 stranica spisa koje je Odvjetništvo prikupilo do danas.
Obrazlažući navode optužnice, Marincel je rekao da je Nodilo od 1997. do 2002. neovlašteno obavio oko 17.000 deviznih transakcija, odnosno diferencijalnih arbitraža te neovlašteno sklapao druge poslove. Iako su većinom bile štetne, dijelom arbitraža nije stvoren gubitak.
Najveći dio, 27 milijuna dolara gubitka (od ukupno 97,3 milijuna dolara gubitka) Nodilo je prouzročio poslovanjem s dvjema londonskim novčarskim ustanovama Carr Futuresom i Swiss Financeom.
´Da bi to prikrio, Nodilo je morao krivotvoriti isprave, unositi netočne podatke i uništavati dio isprava. To je mogao činiti samo uz pomoć Podobnik i Vlah, a u dijelu štetnih ugovora uz pomoć Uprave Banke´, kazao je Marincel.
Nodilo i Tankosić su 20. veljače 2001., protivno svojim ovlastima, s financijskom kućom Carr Futures sklopili dva dodatka ugovoru o trgovanju deviznim novcem. U oba je navedeno da glavni diler Riječke banke na dan može trgovati sa 100 milijuna dolara. U tom trenutku unutarnjim pravilnikom Banke glavnom je dileru bilo omogućeno dnevno trgovanje s najviše 10 posto jamstvenog kapitala (oko 11 milijuna dolara).
Temeljni ugovor s Carr Futusesom i Swiss Financeom Štokić je potpisao 1997.
Štokić i Perožić optuženi su i za zloporabu ´jer su, znajući za gubitke, u razdoblju od 28. prosinca 2000. do 10. prosinca 2001. primali stimulativni dio plaće´, naveo je Marincel. Štokić je primio 2,1 milijun kuna, a Perožić 1,4 milijuna kuna. ´Iako su kasnije saznali za zloporabe, primljeni novac nisu vratili´, istaknuo je Marincel dodavši da je ´u tome razvidno da je riječ o zloporabi položaja i ovlasti´.
Za sklapanje ili pomaganje pri sklapanju štetnih ugovora predviđena je kazna od najviše 10 godina zatvora, a za krivotvorenje službenih dokumenata do 5 godina zatvora.
Državno odvjetništvo predložilo je produljenje pritvora Štokiću i Perožiću, pa će o tome sutra odlučiti Izvanraspravno vijeće riječkog Županijskog suda. Po riječima Marincela, za produljenje njihova pritvora postoji zakonska osnova, dok za ostalih četvero tuženika nije moguće tražiti produljenje ili ponovno pritvaranje.
Milojko Tankosić koji se, kao Štokić i Perožić, u riječkom istražnom zatvoru nalazi gotovo šest mjeseci, sutra će biti pušten na slobodu. Naime, Državno odvjetništvo odustalo je od prethodnog određenja kažnjiva djela za koje je Tankosić bio sumnjičen tijekom istrage. Umjesto za zloporabu položaja i ovlasti Odvjetništvo Tankosića tereti za pomaganje pri sklapanju štetnih ugovora.
Marincel je kazao da je kriminalna djelatnost u Riječkoj banci trajala od kraja 1997. do 4. ožujka 2002. U tom razdoblju, prema nalazima Hrvatske narodne banke, Riječka je banka oštećena za 97,3 milijuna dolara, tj. 814,7 milijuna kuna.
Tijekom 1998. napravljena je šteta od oko 13 milijuna kuna, u 1999. oko 10 milijuna kuna, u 2000. oko 30 milijuna kuna, a u 2001. i 2002. oko 41 milijuna kuna.
Temeljni kapital Riječke banke početkom 2002. bio je 934 milijuna kuna, pa proizlazi da je kriminalnim radnjama on gotovo u cijelosti ´pojeden´, istaknuo je Marincel.
Sudsko vještačenje o ´slučaju Riječke banke´ još traje, pa će konačni nalaz vještaka sudu biti dostavljen naknadno.
Predsjednik Županijskog suda Veljko Miškulin kazao je danas da će sutra biti poznato koji će sudac voditi suđenje protiv šestero optuženih.