Mađarska središnja banka pokrenula je istragu protiv naftne kompanije MOL zbog sumnje na trgovanje povlaštenim informacijama. Istraga je uslijedila nakon prijave udruge malih dioničara, koja tvrdi da su četiri direktora MOL-a prodala dionice vrijedne oko milijardu i pol forinti zobg prekida isporuke ruske nafte, ali tjednima prije nego što je ta informacija službeno objavljena.
Iz MOL-a tvrde da je njihova komunikacija bila u skladu sa zakonom, dok je središnja banka za Reuters potvrdila pokretanje postupka, javlja mađarski Index.hu.
Savez za zaštitu interesa individualnih ulagača na burzi (TEBÉSZ) obratio se Mađarskoj narodnoj banci (MNB) izražavajući sumnju da su pojedini čelnici MOL-a iskoristili povlaštene informacije za stjecanje nezakonite prednosti. Osnova sumnje, kako navode, leži u tome što kompanija nije pravovremeno obavijestila tržište o prekidu isporuke ruske nafte naftovodom Prijateljstvo, koji se dogodio 27. siječnja.
Nakon prekida isporuke nafte, četvorica MOL-ovih direktora prodala su dionice tvrtke. Ákos Székely, zamjenik glavnog direktora za financije, 27. siječnja prodao je 29.852 dionice za 118.7 milijuna forinti. Péter Ratatics, izvršni direktor za potrošačke usluge, prodao je 26. siječnja 52.795 dionica za gotovo 201.7 milijuna forinti, što je objavljeno 29. siječnja. Član uprave Anthony Radev 5. veljače prodao je 160.072 dionice za 642.4 milijuna forinti, a dan kasnije, 6. veljače, član uprave Zsigmond Járai prodao je 150.620 dionica za oko 604.9 milijuna forinti.
Prodaje su se dogodile u vrijeme kada je cijena dionice MOL-a dosezala rekordne razine. Nakon što je godinama rijetko prelazila 3000 forinti, u siječnju je započeo nagli rast, a 4. veljače dosegnut je povijesni maksimum od 4128 forinti. Járai i Radev prodali su svoje udjele po cijenama višim od 4000 forinti, blizu samog vrhunca.
Prema navodima udruge ulagača, između oštećenja naftovoda 27. siječnja i prve javne objave o problemima u opskrbi prošlo je otprilike dva i pol tjedna. MOL je tek 16. veljače službeno spomenuo otežanu opskrbu ključnom sirovinom. Gábor Dióslaki, predsjednik TEBÉSZ-a, u prijavi je istaknuo da je kompanija trebala bez odgode objaviti izvanrednu obavijest o prekidu isporuke.
Zakon o tržištu kapitala nalaže da se javnost mora obavijestiti najkasnije u roku od jednog radnog dana o svim informacijama koje mogu utjecati na vrijednost vrijednosnog papira.
Budući da MOL oko dvije trećine sirove nafte dobiva naftovodom Družba, udruga smatra da svaki prekid predstavlja značajan događaj koji utječe na poslovanje i ugled tvrtke. Trgovanje povlaštenim informacijama događa se kada netko ostvari financijsku korist na temelju informacija koje nisu javno dostupne.
Iz MOL-a su na upit medija odgovorili kako je njihova komunikacija na burzi "u svakom slučaju u skladu s važećim zakonskim propisima". Dodali su: "U priopćenju za javnost i u burzovnom priopćenju objavili smo da smo zbog prekida rada naftovoda Prijateljstvo pokrenuli oslobađanje strateških rezervi."
Mađarska narodna banka potvrdila je za Reuters da provodi istragu o transakcijama dionicama MOL-a. Središnja banka istražuje jesu li "prekršene odredbe o zabrani trgovanja na temelju povlaštenih informacija". Tijekom trajanja službenog postupka, MNB nije u mogućnosti objaviti dodatne detalje o slučaju.
Podsjetimo, Mađarska je nakon prekida isporuka ruske nafte počela vršiti pritisak na Hrvatsku da omogući isporuku ruske nafte putem Jadranskog naftovoda (JANAF), što bi predstavljalo kršenje sankcija i Zagreb je to odbio.
Mađari su uz to u više navrata optužili Janaf da nema dovoljno kapaciteta za isporuku neruske nafte dovoljne za potrebe Mađarske i Slovačke koja je također spojena na Družbu. Hrvatska to oporgava i tvrdi da su kapaciteti više nego dovoljni te da se u svakom scenariju transporta preko Janafa mora ishoditi odobrenje EU regulatora.