Psihijatar s Vrapča: Prije su se ljudi opuštali uz piće, danas uz lajnu bijelog

Ilustracija: Shutterstock

U zagrebačkim otpadnim vodama manje je droge nego prijašnjih godina. Pokazala je to analiza Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji upozorava da je to samo jedan od pokazatelja kada se govori o konzumaciji droge. A prema svim ostalim faktorima, u Hrvatskoj i ostalim Europskim zemljama konzumacija svih vrsta droga u posljednjih desetak godina - raste.

"Došli smo do trenda pada konzumacije"

U zagrebačkim otpadnim vodama ponovno je velika količina biomarkera koji upućuju na konzumaciju više vrsta droga. Ali sada je malo drugačije nego prije.

"Nakon jednog konkretnog rasta zadnjih nekoliko godina prvi put, odnosno drugi put dolazimo do jednog trenda pada. Bilo da se radi o trendu konzumacije kokaina, bilo da se radi o trendu konzumacije kanabisa, kao dvije najčešće upotrebljavane droge na području grada Zagreba", kaže pomoćnik ravnatelja HZJZ-a za suzbijanje zlouporabe droga Željko Petković.

Ako se gleda prosječna količina na tisuću stanovnika po danu, u Zagrebu je otkriveno - 401 miligram kokaina, 96 miligrama kanabisa, 99 miligrama amfetamina te 26 miligrama ecstasyja.

Opći su trendovi zabrinjavajući. Jer kada se uračunaju - broj osoba na liječenju, zaplijenjene količine droge i čistoća, u Hrvatskoj se konzumira više droge nego prije.

Psihijatar: Danas su ovisnici u odijelima

"Prije 20 godina je bilo normalno da se opustite uz čašu alkohola, a danas je nažalost normalno da se opustite i uz nekakvu lajnu bijeloga", kaže Ivan Ćelić s Klinike za psihijatriju Vrapče.

Psihijatar Ćelić kaže da je u klinici Vrapče lani, u odnosu na godinu prije, bilo za četvrtinu više hospitalizacija zbog ovisnosti o marihuani i stimulansima.

"Vi danas imate ovisnika koji više nije ovisnik koji je izboden s ranama na rukama i nogama, nego čovjeka koji je u odijelu i koji to koristi kao zabavu tijekom vikenda", kaže psihijatar Ćelić.

Na svjetskoj razini, velik je problem eksplozija proizvodnje kokaina. Cijena mu nije porasla, a čistoća je veća nego prije. U Europi su najveće količine otkrivene u otpadnim vodama u Belgiji, Španjolskoj, Portugalu i Nizozemskoj.

Rastović: Droge je sve više na ilegalnom narko tržištu

O toj temi u Dnevniku HRT-a je govorio Dražen Rastović - voditelj Službe kriminaliteta droga u Ravnateljstvu policije. Rekao da je da je situacija vrlo zabrinjavajuća.

"Nikad nismo bili suočeni s tako velikom proizvodnjom i ponudom droga. U širem okviru, u Europi i svijetu, nikad nismo bili suočeni s tolikim djelovanjem zločinačkih organizacija organiziranog kriminaliteta. Droge je sve više na ilegalnom narko tržištu.

Ovaj poremećaj u Republici Hrvatskoj možemo tumačiti iz nekoliko uglova. Ja kao policijski službenik RH mogu reći da je na pad konzumacije droga u RH utjecalo djelovanje Hrvatske policije", istaknuo je.

"Kad govorimo o istraživanju otpadnih voda na području Zagreba, unatrag nekoliko godina na širem području Zagreba i u Zagrebu proveden je niz velikih kriminalističkih istraživanja u suradnji s USKOK-om. Uhićene su veće grupe zločinačkih organizacija tzv. balkanskog narko kartela koje su se bavile proizvodnjom i krijumčarenjem kemijskih droga, kokaina, marihuane", rekao je.

"Države koje su provele legalizaciju nisu se usrećile"

Navodi i da strane policije kažu da je preko 50, 60 posto udjela u snabdijevanju ilegalnog narko tržišta s kokainom u organizaciji balkanskih ćelija balkanskog narko kartela.

"Prošle godine, u okolici Zagreba, imali smo zapljenu najvećeg laboratorija za proizvodnju kemijskih droga u povijesti RH. U obiteljskoj kući na tri kata uhićeno je 10-tak osoba. Pronađena je velika količina tehničke opreme za proizvodnju amfetamina i drugih vrsta droga.

Pronađeno je i 14 tona kemikalija za proizvodnju tih droga. U druga dva slučaja u posljednjih godinu dana zaplijenjeno je 400 kg, a prošle godine 100 kg u stanu u Zagrebu", rekao je.

Rastović tvrdi da postoje "svjetske tendencije organiziranog kriminala" da se kanabis legalizira.

"U jednom smjeru dekriminalizacija, iza toga korištenje za medicinske potrebe, a iza toga legalizacija. Sve države koje su provele legalizaciju nisu se usrećile s takvom odlukom. Možemo kontaktirati i Kanadu i Urugvaj, Maltu i SAD.

Kroz svojih 25 godina rada u policiji mogu reći da se nisu usrećile. S druge strane isto tako moram reći da produkti kanabisa koriste i olakšavaju tegobe kod određenih bolesti, ali govorim - on je namijenjen za bolesne ljude, ali ne za zdrave ljude, djecu i mlade", rekao je.

 

Pročitajte više