NA VEĆINI azijskih burzi u petak su cijene dionica porasle, prvi put nakon dva tjedna, no šangajsko je tržište i dalje pod pritiskom, pa su tamošnji indeksi zaronili na najniže razine od 2014. godine.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7:30 u minusu 1,3 posto, odmaknuvši se od najnižih razina u godinu i pol dana.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 0,3 posto, dok su u Šangaju cijene dionica oslabile 0,2 posto. U Australiji, Singapuru, Hong Kongu i Južnoj Koreji burzovni su indeksi, pak, porasli između 0,1 i 1,9 posto.
MSCI indeks azijskih tržišta i dalje je u minusu
Unatoč današnjem rastu, MSCI indeks azijskih tržišta i dalje je u minusu od početka tjedna otprilike 4 posto, a na burzama vlada nesigurnost, kažu analitičari.
Najveći pad burzi od veljače posljedica je, kažu, niza čimbenika, uključujući trgovinski rat između SAD-a i Kine, rast prinosa na američke obveznice, naznake usporavanja rasta globalnog gospodarstva i oprez uoči početka sezone objava kvartalnih poslovnih rezultata kompanija.
Zbog toga su i jučer cijene dionica na Wall Streetu pale, pri čemu je S&P 500 indeks izgubio daljnjih 2 posto, nakon što je dan prije potonuo više od 3 posto.
Tako su kineska i američka tržišta najveći gubitnici. U ovom su tjednu indeksi na burzi u Šangaju potonuli gotovo 10 posto, na najniže razine od kraja 2014. godine, dok je MSCI indeks dionica u SAD-u skliznuo 5,5 posto.
''I dalje postoji rizik od nastavka pada tržišta zbog strahovanja ulagača da će američko-kineski trgovinski rat izazvati usporavanje rasta svjetskog gospodarstva'', kaže Masahiro Ichikawa, strateg u tvrtki Sumitomo Mitsui Asset Management.
A trgovinske napetosti mogle bi dodatno ojačati jer je jutros objavljeno da je kineski trgovinski suficit sa SAD-om u rujnu dosegnuo novu rekordnu razinu.
Smirivanje prinosa na američke državne obveznice
Izvješće, također, pokazuje solidan rast kineskog uvoza i izvoza, što ukazuje na to da međusobno nametanje uvoznih carina između SAD-a i Kine zasad nije znatnije naštetilo drugom po veličini svjetskom gospodarstvu.
No ključno za stabilizaciju burzi bit će, kažu analitičari, smirivanje prinosa na američke državne obveznice.
Zbog očekivanja da bi američka središnja banka mogla ubrzati tempo povećanja kamatnih stopa, u utorak su prinosi na 10-godišnje američke obveznice dosegnuli 3,26 posto, najvišu razinu u sedam i pol godina, dok se jutros kreću oko 3,17 posto.
''Čini se da su se azijske burze stabilizirale, no ključno će biti daljnje kretanje prinosa na američke obveznice'', kaže Teppei Ino, analitičar u banci MUFG.
Nesigurnosti na tržištima pridonosi, kaže, i nastavak kritika Feda od strane predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. Nakon što je dan prije poručio da je Fed ''poludio'', jučer je Trump kazao da je Fedova politika povećanja kamata ''smiješna''.
I dok se čini da to nije narušilo povjerenje ulagača u Fedovu nezavisnost, neki analitičari smatraju da bi očekivanja o daljnjem rastu kamata mogla biti potkopana ako Trump dodatno zaoštri kritike.
''Sumnjam da će Trump tolerirati daljnje povećanje kamata uoči izbora za Kongres, vjerujem da se rast dolara i prinosa na američke obveznice približava točki preokreta'', kaže Naoki Iwami, direktor u tvrtki Whiz Partners.
Dolar dodatno oslabio
A na valutnim je tržištima dolar dodatno oslabio. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je jutros na 95 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 95,20 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao na 112,35 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 112,15 jena.
No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla s jučerašnjih 1,1565 na 1,1605 dolara.
A nakon što su nekoliko dana bile pod pritiskom zbog mogućeg pada potražnje uslijed usporavanja rasta globalnog gospodarstva, jutros su cijene nafte ponešto porasle.
Na londonskom je tržištu cijena barela ojačala 0,5 posto, na 80,65 dolara, no sada je osjetno ispod 86,74 dolara, najviše razine u četiri godine, koju je dosegnula prošloga tjedna.
Na američkom je tržištu, pak, barel poskupio 0,4 posto, na 71,30 dolara, što je također osjetno ispod najviših razina u četiri godine.