KRAJEM srpnja u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) registrirana je 109.571 nezaposlena osoba, čime je, prvi put nakon pet mjeseci pada, na mjesečnoj razini zabilježen rast broja nezaposlenih, i to za 3.6 posto, dok se na godišnjoj razini i nadalje bilježi pad, za 13 posto u odnosu na lanjski srpanj.
Broj nezaposlenih na mjesečnoj je razini padao od veljače do lipnja, no u srpnju je taj trend prekinut i na Zavodu su bile 3773 osobe ili njih 3.6 posto više nego krajem lipnja ove godine.
Broj nezaposlenih bi mogao rasti i u kolovozu
Dnevni podaci HZZ-a pokazuju da bi broj nezaposlenih i u kolovozu mogao nastaviti rasti - trenutno je na Zavodu registrirano 110.465 nezaposlenih, što je 894 osobe više nego krajem srpnja. Na HZZ-u je trenutno objavljeno 16.129 slobodnih radnih mjesta.
No na godišnjoj je razini broj nezaposlenih i dalje manji, krajem srpnja ove godine na Zavodu je bilo 16.435 osoba, ili njih 13 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.
Prema podacima HZZ-a, tijekom srpnja ove godine u evidenciju nezaposlenih novoprijavljena je ukupno 15.171 osoba, što je 5.3 posto manje nego u srpnju lani.
Pritom je 71 posto novoprijavljenih, ili 10.763 osobe, na Zavod došlo izravno iz radnog odnosa.
U srpnju je izravno iz radnog odnosa najviše osoba došlo iz obrazovanja - 3553 osobe (33.1 posto), prerađivačke industrije 1044 osobe (9.7 posto), trgovine na veliko i malo 1010 osoba (9.4 posto) te djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane 850 osoba (7.9 posto).
U evidenciju nezaposlenih u srpnju su 2524 osobe (16.6 posto) došle iz redovitoga školovanja te 1884 osobe iz neaktivnosti (12.4 posto).
Zaposleno 8058 osoba
Prema podacima HZZ-a, iz evidencije nezaposlenih u srpnju je izašlo 11.398 osoba, što je 29.8 posto manje nego u srpnju 2021. godine.
Od toga je zaposleno 8058 osoba, i to 7234 osobe (89.8 posto) na temelju zasnivanja radnoga odnosa i 824 osobe (10.2 posto) na temelju drugih poslovnih aktivnosti (ostvarivanje mjesečnog primitka odnosno dohotka od druge samostalne djelatnosti većega od prosječno isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini, registriranje trgovačkog društva, obrta, prijava na poljoprivredno osiguranje, zapošljavanje prema posebnim propisima, i dr.).
Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je bilo u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane - 1189 osoba ili 16.4 posto.
Slijedi trgovina na veliko i malo u kojoj je u srpnju temeljem zasnivanja radnog odnosa zaposleno 1168 osoba (16.1 posto), potom prerađivačka industrija s 1090 osoba (15.1 posto) te zdravstvena zaštita i socijalna skrb s 569 osoba (7.9 posto).
U srpnju ove godine je 3340 osoba izašlo iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga sukladno Zakonu, npr. izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi za rad), odjave s evidencije i dr.
Splitsko-dalmatinska prva po zapošljavanju
Među županijama u zapošljavanju su predvodile Splitsko-dalmatinska županija (1071 osoba ili 14.8 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), Osječko-baranjska županija (903 osobe ili 12.5 posto) te Grad Zagreb (826 osoba ili 11.4 posto).
To su ujedno i županije s najvećim apsolutnim brojevima registriranih nezaposlenih. Tako je najviše nezaposlenih u Splitsko-dalmatinskoj županiji (18.539 ili 16.9 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Osječko-baranjskoj županiji (14.236 ili 13 posto) i Gradu Zagrebu (13.365 ili 12.2 posto).
Najmanje je nezaposlenih krajem srpnja bilo u Ličko-senjskoj (1322 ili 1.2 posto) i Koprivničko-križevačkoj županiji (1817 ili 1.7 posto).
Prema podacima HZZ-a, u srpnju je 22.007 osoba ili 20.1 posto od ukupnog broja nezaposlenih koristilo novčanu naknadu. Broj korisnika novčane naknade smanjio se u usporedbi s istim mjesecom 2021. godine za 10.8 posto ili 2666 osoba.