Stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena usporila je u prosincu na 4.5 posto na godišnjoj razini, dok je inflacija u cijeloj 2023. iznosila osam posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku (DZS). Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojem je u prosincu stopa inflacije iznosila 4.5 posto u odnosu na prosinac 2022. godine, dok je u odnosu na prethodni mjesec, to jest studeni 2023. godine, bila niža za 0.5 posto.
Najniža inflacija od listopada 2021.
To je blago usporavanje rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini, s obzirom na to da je u studenome 2023. inflacija iznosila 4.7 posto. Stopa od 4.5 posto najniža je stopa inflacije od listopada 2021. godine, kada je iznosila 3.8 posto.
Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa inflacije za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan te u segmentu usluga iznosila je po 6.3 posto, za industrijske neprehrambene proizvode bez energije 3.9 posto, dok je kod energije zabilježen pad za 0.6 posto, navedeno je u priopćenju DZS-a.
Na mjesečnoj razini, u odnosu na studeni 2023., u komponentama hrane, pića i duhana te onoj usluga cijene su porasle za po 0.1 posto. Istodobno, prema prvoj procjeni, cijene energije pale su za 1.7 posto, a industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije za 1.2 posto.
DZS je najavio da će konačne podatke o indeksu potrošačkih cijena u prosincu prema klasifikaciji ECOICOP (klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni - European Classification of Individual Consumption according to Purpose) objaviti 16. siječnja.
Eurostat: Inflacija u Hrvatskoj među najvećima u Europi
Inflacija u eurozoni ubrzala je u prosincu, prvi put od proljeća prošle godine, a Hrvatska je zadržala poziciju u skupini zemalja s najsnažnijim rastom potrošačkih cijena, znatno većim od prosjeka, pokazuju izračuni Eurostata.
U prosincu je godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila 2.9 posto, izračunali su statističari. U studenom iznosila je 2.4 posto, pokazuju podaci, što znači da je rast cijena na kraju prošle godine ubrzao prvi put od travnja.
Na mjesečnoj razini cijene su u prosincu u 20-članom gospodarstvu porasle za 0.2 posto, nakon što su u studenom pale prvi put od srpnja, i to za 0.5 posto. Najviše je u prosincu poskupjela svježa hrana, za 6.7 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, i zamjetno snažnije nego u studenom.
Cijene energija bilježile su pak isti postotni pad, upola slabiji nego u prethodnom mjesecu. Kada se isključe cijene svježe hrane i energije, stopa inflacije iznosila je u prosincu 3.9 posto i bila je niža za 0.3 postotna boda nego u studenom.
Hrvatska i dalje uz Austriju
Najsnažniji rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini bilježila je i u prosincu Slovačka, za 6.6 posto. Slijedi Austrija s 5.7 posto, a u skupini je i Hrvatska sa stopom inflacije u prosincu, mjerenom HICP-om, od 5.4 posto. U studenom iznosila je 5.5 posto.
Na mjesečnoj razini cijene mjerene HICP-om pale su u Hrvatskoj u prosincu za 0.3 posto. U studenom su se smanjile za 0.4 posto.
Indeks potrošačkih cijena Državnog zavoda za statistiku pokazuje pak da su cijene u prosincu porasle za 4.5 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. Na mjesečnoj razini pale su po DZS-u za 0.5 posto.
Daleko najblaži rast potrošačkih cijena u odnosu na prošlogodišnji prosinac bilježile su Belgija i Italija, za 0.5 posto. Slijede Latvija i Nizozemska sa stopom inflacije od 0.9 odnosno 1.0 posto.