Gornji dom nizozemskog parlamenta odgodio je glasovanje o zakonu koji nalaže zatvaranje velikog plinskog polja u Groningenu, razljutivši vladu koja je poručila da proizvodnja neće biti nastavljena zbog opasnosti od potresa. Proizvodnja plina u Groningenu godinama se postupno smanjivala da bi u listopadu bila zaustavljena kako bi se ograničila seizmička aktivnost koju su potaknula desetljeća vađenja, oštetivši na tisuće zgrada.
Vlada je dopustila obnovu proizvodnje u skromnom opsegu na kraju prošle i početku ove godine kako bi se osigurale zalihe za vrijeme zahlađenja, ali predložila je zakon koji propisuje potpuno zatvaranje polja do 1. listopada. Donji dom parlamenta podržao je u ožujku taj prijedlog zakona, ali nekoliko stranaka u gornjem domu zatražilo je u utorak dodatna jamstva da neće ugroziti opskrbu plinom.
"Šanse za dvije hladne zime zaredom su jako male"
"To bi moglo odgoditi konačnu odluku za godinu i pol dana, što me ljuti", rekao je danas ministar rudarstva Hans Vijlbrief, zaprijetivši ostavkom ako Senat u kratkom roku ne promijeni mišljenje.
"Sigurnost opskrbe mogla bi biti ugrožena samo u slučaju dvije vrlo hladne zime zaredom, a šanse za tako nešto procijenjene su na jedan prema 80.000. Vjerujem da je došlo do nesporazuma i da ćemo uskoro znati konačnu odluku Senata", rekao je ministar.
Odgodu glasovanja zatražile su, među ostalima, i tri od četiri stranke koje pokušavaju formirati vladu, uključujući nacionalističku stranku PVV, pobjednicu izbora u studenom 2023., i desni centar VVD premijera na odlasku Marka Ruttea.
Ako zakon ne bude usvojen, proizvodnja bi, teoretski, mogla biti obnovljena. Zastupnici donjeg doma kazali su danas da strahuju od značajnog kašnjenja odluke o zatvaranju, naglasivši da će građani u blizini polja i dalje živjeti u neizvjesnosti.
Naftne kompanije žele odštetu
Tehnička vlada premijera Mara Ruttea ponovila je u više navrata da ni u kojim okolnostima neće nastaviti proizvodnju plina u Groningenu. I zastupnik VVD-a Silvio Erkens rekao je danas da se odluka o prestanku proizvodnje plina neće preispitivati. "No, Senat ima pravo zatražiti dodatne informacije", dodao je.
Shell i ExxonMobil, čija zajednička tvrtka NAM upravlja poljem, zatražili su od arbitražnog suda da presudi treba li im nizozemska država isplatiti odštetu za prestanak proizvodnje plina u Groningenu, budući da polje i dalje sadrži ogromne rezerve plina.
Od početka proizvodnje 1960-ih plin je nizozemskoj državnoj blagajni donio oko 363 milijarde eura, a Shellu i Exxonu oko 66 milijardi eura.