Foto: 123rf
Time je, sa sporadičnim prekidima, nastavljen trend koji traje od veljače 2014. Pad cijena na godišnjoj razini potaknut je padom u kategoriji prijevoza (6,2%) koji je podržan padom cijena goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva (10,8%). Dodatno, negativan doprinos kretanju cijena došao je i od nižih cijena hrane koji u strukturi indeksa potrošačkih cijena čine 25,12% uz godišnji pad cijena od 0,6%. Pad cijena bilježi i kategorija odjeća i obuća (1,6%) te kategorija stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva (2,6%). potaknut padom cijena plina od 17,7%, navodi se u analizi RBA.
Nadalje, kategorije obrazovanja, komunikacija i rekreacije i kulture također su zabilježile blagi godišnji pad dok je snažniji pad cijena zaustavljen godišnjim rastom cijena u kategoriji zdravstva (1,6%) te restorana i hotela (1,8%). Na mjesečnoj je razini također zabilježen pad potrošačkih cijena od 0,1%. Treba napomenuti da kad iz indeksa potrošačkih cijena isključimo volatilne komponente cijena energije i prehrane koje u košarici potrošačkih cijena čine preko 55%, temeljna godišnja stopa inflacije u lipnju je po prvi puta ušla u negativan teritorij zabilježivši blagi godišnji pad od 0,1%.
U razdoblju od siječnja do lipnja prosječne cijene niže su za 1,5 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Promatrajući indekse potrošačkih cijena po posebnim skupinama vidljivo je kako je pad cijena u prvoj polovici godine prvenstveno generiran padom cijena u kategoriji dobara (-2,0% na godišnjoj razini) dok cijene usluga stagniraju. Nadalje, pad cijena u promatranom razdoblju najvećim je dijelom posljedica pada u kategoriji energije (-6,8%) te kategoriji hrane, pića i duhana (-0,8%).
U Hrvatskoj pad vijena nije strukturni problem
"U Hrvatskoj zasad pad cijena nije postao strukturni problem te još uvijek ne vidimo rizik od deflacijske spirale. Pad cijena energije (sirove nafte) privremenog je karaktera i nije ugrađen u inflacijska/deflacijska očekivanja. S druge strane pad cijena hrane sam po sebi ne odgađa proizvodnju i potrošnju obzirom na nužnost zadovoljavanja osnovnih životnih potreba. Učinak koji se stvara u ovom slučaju je sličan poreznom rasterećenju jer povećava realni raspoloživi dohodak.
Međutim, ostaje činjenica da pad cijena doprinosi slabijim prihodima proračuna te smanjuje nominalni BDP čime se pogoršavaju relativne vrijednosti (kao postotak BDP-a) proračunskog manjka, javnog i inozemnog duga. I u nastavku godine uz uvezene deflatorne pritiske, izostanak inflatornih pritisaka trebao bi biti dodatno podržan i administrativnim smanjenjem cijene plina od 1. travnja, što će biti vidljivo u kategoriji stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva. Snažnije inflatorne pritiske za sad ne očekujemo ni od strane domaće potražnje budući da je ona još uvijek potisnuta nedovoljnim oporavkom tržišta rada. S druge strane, očekivani porast cijena sirove nafte na svjetskim tržištima (prema kraju godine) uz bazni učinak mogao bi ublažiti deflacijske pritiske", prognoziraju analitičari RBA.